Opis bolesti

Angina pektoris je medicinski naziv za bol u prsima ili nelagodan osjećaj zbog koronarne bolesti srca. Simptomi angine pektoris nastaju kada srce ne dobiva dovoljno kisika, što dovodi do ishemije. Kao jedan od razloga navodi se suženje arterija, a najčešći uzrok njihovog suženja je ateroskleroza. Angina pectoris se može pojaviti i kod osoba koji imaju bolest srčanih zalistaka, hipertrofična kardiomiopatiju (bolest srca gdje dolazi do njegovog uvećanja) ili visoki krvni tlak.

Simptomi

Simptomi su nelagodnost, bol, stezanje i gušenje u sredogruđu. Pacijenti najčešće pokazuju gdje osjećaju bol. Bol se može se širiti u ruku, vilicu ili trbuh. Fizički napor, kao npr. trčanje za autobusom, može pokrenuti napad angine. Do napada može doći i tijekom vježbanja, uslijed jakih emocija ili ekstremne temperature. Angina pectoris predstavlja ozbiljan rizik od srčanog udara, zastoja srca i iznenadne srčane smrti.
Stabilna angina pectoris uvijek je izazvana fizičkim ili emocionalnim naporom, a epizode anginoznog bola su predvidljive. Kod nestabilne angine pectoris, bol u grudima je neočekivan. Osjećaj nelagode može biti teži i duži nego kod tipičnog anginoznog bola. Najčešći uzrok je smanjen protok krvi do srčanog mišića jer su koronarne arterije sužene uslijed ateroskleroze. Uzrok mogu biti i upale i infekcije.

Prevencija

Dobro je znati da su u prevenciji angine pectoris ili smanjenju učestalost anginoznih napada potrebne promjene u svakodnevnom životu. Prehrana se treba temeljiti na niskom udjelu masti kako bi spriječili povećanje razine kolesterola i triglicerida u krvi, a masti koje se unose trebaju sadržavati više omega-3 masnih kiselina. Obroci trebaju biti prepolovljeni, ali učestali. Važno je unositi manje količine soli u prehrani, a povećati unos tekućine na dvije-tri litre dnevno. Fizička aktivnost, kao i prehrana, treba biti umjerena, svakodnevna i prilagođena zdravstvenom stanju pacijenta. Redovite kontrole kod kardiologa i liječnika opće prakse te redovito uzimanje terapije neizostavna je sastavnica u prevenciji pogoršanja osnovne bolesti.

Liječenje

Za postavljanje ispravne dijagnoze i uspješno liječenje potrebno je izvršiti i testove opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakove ishemije srčanog mišića. Ako je ergometrijski nalaz pri maksimalnom opterećenju pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), liječnik će najvjerojatnije preporučiti radiografiju koronarnih arterija kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja. 

Posebna napomena

Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite svojem liječniku.  U slučaju napada, liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin počne djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Nitroglicerin će ublažiti simptome napadaja. Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju nužno je transportirati bolesnika u bolnicu jer postoji opasnost od nastupa akutnog srčanog udara.