Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Srčani udar

simptomi koje ste odabrali

Mučnina

Bolovi u rukama

Hladno znojenje

Bolovi u vratu

Bol u leđima

Nelagoda u prsima

Zadihanost

Gubitak orijentacije

Opis

Srčani udar je začepljenje koronarne arterije što, pomanjkanjem kisika u srčanom mišiću, dovodi do propadanja mišićnih stanica (razvija se srčani infarkt). Javlja se i bez začepljenja krvnih žila, ako je potreba za krvlju u srčanom mišiću veća od mogućnosti opskrbe. Tkivo srca koje je naglo ostalo bez kisika odumire i postupno se zamjenjuje ožiljnim tkivom. Naime, srčane mišićne stanice nemaju sposobnost regeneracije. Infarkt miokarda može biti mali, ograničen, a ponekad bolesnik i ne zna da je prebolio infarkt. Srčani udar može biti i tako velik tako da srce više ne može obavljati ulogu pumpe i bolesnik naglo umre.

Simptomi

Neugoda u grudima kao i u sredini grudi koja traje duže od par minuta ili dolazi na mahove. Neugoda se može osjetiti kao neugodan pritisak, stiskanje, osjećaj ispunjenosti ili bol. Također se javlja i neugoda u ostalim dijelovima gornjeg dijela tijela. Može uključivati bol ili neugodu u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, donjoj čeljusti ili stomaku te zadihanost. Hladni znoj, mučnina ili gubitak orijentacije drugi su simptomi.

Prevencija

Smanjiti rizik od srčanog udara možete ako prestanite pušiti, redovito kontrolirajte krvni tlak, smanjite visoki kolesterol, vodite brigu o tjelesnoj težini, a ako imate dijabetes redovito odlazite na liječničke kontrole.

Liječenje

Može se adekvatno liječiti samo u bolnici. Bitno je ublažiti bol, pacijent mora strogo mirovati, a daje mu se nitroglicerin koji poboljšava protok krvi kroz neoštećene dijelove srčanog mišića. Beta-blokatori (atenolol) smanjuju srčano opterećenje. Digitalis poboljšava rad srca kao pumpe. Blokatori kalcijevih kanala smanjuju potrošnju kisika u srčanom mišiću. Zbog poremećaja srčanog ritma uključuju se i i antiaritmike. Diuretici se uvode ako postoji potreba za izbacivanjem tekućine iz organizma. Kod nekih pacijenata izvodi se i hitan kirurški zahvat jer terapija mirovanjem i lijekovima nije dovoljna. Nakon infarkta miokarda važno je biti pod stalnom liječničkom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog infarkta. Mnogima se preporučuje rehabilitacijski program kojime se pospješuje postupan povratak u normalan život.

Posebna napomena

Odmah pozovite HITNU POMOĆ 194 ako: osjećate jaku bol ili neugodu u grudima, ako je bol oštra i iznenadna i javlja se zajedno sa kratkoćom daha, znojenjem, mučninom i općom slabosti, kod brzog udaranja srca - bržeg od 120 do 150 otkucaja u minuti, posebno ako je praćeno kratkoćom daha. Ako se kratkoća daha ne smiruje odmorom. Ako dođe do iznenadne slabosti ili paralize (nesposobnost pokretanja) u rukama ili nogama, iznenadne oštre glavobolje, nesvjestice te gubitka svijesti.