Ima li vaš mališan izljeve bijesa?

dijete, bijes, ljutnja, ljuto dijete shutterstock

Djeca iskazuju ponašanja kao što su bacanje na pod, vrištanje, udaranje o pod, plač uz zadržavanje daha i sl. Takva se ponašanja nazivaju izljevi bijesa ili tantrumi.

Zbog različitih razloga kao što su umor, glad, nerazumijevanje, traženje parkinga, sporog računala i sl., često znamo vikati, opsovati, ljutiti se, udariti, otići. Iskazujemo svoje ponašanje na različite načine u različitim situacijama i različitim intenzitetom prema različitim ljudima. Sve to činimo jer, zbog navedenih razloga, više nemamo strpljenja i ne pronalazimo drugačiji način iskazivanja svojih potreba koje želimo čim prije zadovoljiti. Slično tome, djeca iskazuju ponašanja kao što su bacanje na pod, vrištanje, udaranje o pod, plač uz zadržavanje daha i sl. Takva se ponašanja nazivaju izljevi bijesa ili tantrumi (eng. nekontrolirani ispadi ljutnje, bijesa). Frustrirajuća su za okolinu i otežavaju svakodnevne aktivnosti i učenje.

Mnoga djeca urednog razvoja imaju izljeve bijesa. Neka istraživanja pokazuju da čak 91 posto djece u dobi od 30 do 36 mjeseci ispoljava takav oblik ponašanja. Uzroci izljeva bijesa su mnogobrojni, a najčešći uzroci su:

  • temperament (neka djeca se lakše dovode u stanje frustracije i teže nose s frustracijom),
  • stres, glad, umor, senzorički pretjerano stimulirajuće okruženje,
  • emocionalni okidač.

Kada dijete ima izljev bijesa i ljutnje malo je vjerojatno da će slušati ako mu se pokuša racionalno razložiti situacija. Isto tako, negativno će reagirati na vikanje ili prijetnje.

Kod djece s razvojnim odstupanjima ovakva ponašanja su nerijetko jačeg intenziteta, učestalijia, duže traju i imaju više uzroka. Do takvih ispada najčešće dolazi kod djece koja imaju teškoće u području komunikacije i socijalne interakcije upravo zbog nemogućnosti iskazivanja potreba primjerenom komunikacijom. Izljev bijesa je tada oblik komunikacije kroz nepoželjno ponašanje koje dijete manifestira jer njime želi zadovoljiti svoju potrebu, tj. ostvaruje cilj. Važno je prepoznati potrebe koje dijete pokušava izraziti takvim ponašanjem, a one mogu biti:

  • dobivanje pažnje ili stvari/hrane
  • izbjegavanje ili bježanje od situacije ili zahtjeva
  • iskazivanje emocija zbog kojeg se dijete osjeća bolje.

Zadatak je saznati koja je potreba djeteta koju traži takvim ponašanjem. Tada se mogu regulirati i usmjeravati djetetove potrebe i motivacija te učiti dijete primjerenijim načinima iskazivanja potreba. Može ga se naučiti da njegovim nepoželjnim ponašanjem, tj. starim načinom komunikacije više neće dobiti traženo, tj. zadovoljiti potrebu.

Kako se nositi s izljevima bijesa (tantrumima)?

Jedan od načina nošenja s ovakvim ponašanjem je prevencija njihovog pojavljivanja. Ovo su neke od korisnih strategija:

  • Pobrinuti se da ispadi bijesa ne budu način na koji dijete privlači pozornost. Djetetu je svaka pozornost bitna pa će se truditi zadobiti je i na negativan način. Mnogobrojne su studije pokazale da pridavanje pozornosti djetetovom lošem ponašanju potiče to ponašanje. Potrebno je imati naviku da se čini obratno, tj. dati pozornost djetetu kada iskazuje pozitivno ponašanje. Čak i pozitivan komentar na ono što radi kada se dobro ponaša smanjuje mogućnost upadanja u ovaj nepoželjni oblik ponašanja.
  • Preusmjeriti pažnju djetetu. Iskoristiti kratak raspon pažnje djeteta tako da se pokuša preusmjeriti pozornost s objekta ili aktivnosti koja izaziva frustraciju na nešto drugo.
  • Dati djetetu kontrolu oko manjih stvari. Time se ispunjava djetetova potreba za samostalnošću, npr. pitati dijete želi li piti čaj ili sok, želi li se igrati s autićem ili loptom.
  • Biti upoznat s djetetovim mogućnostima odnosno ograničenjima (npr. ne voditi umorno dijete u kupovinu).
  • Omogućiti djetetu osjećaj uspjeha u igri i novim zadacima u skladu s dobi i mogućnostima. Kod zadataka početi od najjednostavnijih i postupno uvoditi kompliciranije.
  • Predmete koje dijete ne smije dirati treba sakriti i staviti izvan dosega kako bi isključili mogućnost sukoba oko tih stvari.
  • Dobro razmisliti o svakom zahtjevu koje dijete postavi prije nego se odbaci. Je li zahtjev doista pretjeran? Možda i nije. Ako dijete ne traži previše, trebali bi pokazati da mu se neke želje mogu ispuniti.

Ako se problem s ponašanjem ponavlja, tada ono što se događa neposredno prije (okidač) i neposredno poslije (reakcija okoline) tog ponašanja je ono što uzrokuje da se ponašanje ponavlja. Stoga je važno prepoznati/analizirati što se događa prije i poslije ponašanja. Ako je ponašanje učestalo, potrebno ga je sekvencionirati i bilježiti što se dogodilo neposredno prije i poslije bijesnog ispada te na taj način pristupiti u njegovoj analizi i reguliranju.

Za 14 dana čitajte kako regulirati izljebv bijesa kod vašeg djeteta, te kako ostati miran dok ponašanje traje.

 

 

Autorica teksta:
Natalija Vrbas, mag. rehab. educ., floortime terapeut

 

 

Opširnije o autoricama Kabineta Korneo, njihovim uslugama i razvojnim programima možete pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u našoj rubrici Halo doktore.

 Prati nas na Viber Public Chatu!