Naime, prema najnovijoj anketi, upravo je snažniji spol taj koji se češće koristi lažima.
Prosječan muškarac u jednom danu slaže tri puta, što bi odgovaralo 1092 izgovorene laži u jednoj godini. S druge strane, žene su kreativne sa istinom dva puta dnevno, tj. 728 puta godišnje.
Što lažu?
Kada poharaju šoping centar i naprave veliku štetu na svojoj kreditnoj kartici, čak 39 posto žena skrivat će svoj “ulov“ pred partnerom, za razliku od 26 posto muškaraca koji će se isto ponašati. Žene se u većoj mjeri pretvaraju da su zaposlene samo kako bi izbjegle neželjeni telefonski razgovor: 50 posto ispitanica je priznalo ovaj “zločin“, a istoj se taktici priklonilo 33 posto muškaraca, pokazalo je istraživanje financijskih usluga BMW-a.
“Iako laganje uzrokuje moralnu dilemu, ono je ključna crta za čovječanstvo. Smatramo da je laganje loše, no zapravo sposobnost da prevarimo druge je pomogla ljudima preživjeti. Naši primitivni preci morali su se nadmetati za hranu i trebali su biti prijetvorni kako bi bili pametniji od neprijatelja“, objasnila je Karen Pine, profesorica razvojne psihologije na Sveučilištu u Hertfordshireu.
“Svatko laže, no moramo znati kada je u redu to činiti, a kada nije. Možda je u redu reći da vam se sviđa frizura prijateljica, ako vam se zapravo ne sviđa, jer je bijela laž dobra za prijateljstvo. Ali laganje kako biste izbjegli životne izazove može naštetiti i imati dugoročne posljedice. Kod nekih može čak i dovesti do kompulzivnog ponašanja, s obzirom da jednu neistinu moraju pokrivati mnoge laži“, savjetovala je Pine.
Je li vama laganje prihvatljivo, bez obzira koliko laž bila mala ili velika?
K. Horvat
