Patnja u tišini – postporođajna depresija (1. dio)

Bol, tuga, depresija, problemi 6

Većina žena doživljava porod i rođenje djeteta kao normalan dio života. Iako ti sati predstavljaju izvor velikog zadovoljstva – donošenje nove bebe na svijet, istovremeno je stresno iskustvo.

Mnoge majke će nakon poroda imati promjene raspoloženja zbog hormonalne neravnoteže. Pri porodu padne razina hormona progesteron i estrogen koji su u međusobnoj vezi s hormonom serotonin zaduženog za regulaciju našeg raspoloženja.

lDo 80% žena će doživjeti blagi oblik promjene raspoloženja koji se naziva baby blues. Simptomi su plačljivost, osjećaj tuge, iritabilnost, hipohondrija, nemogućnost spavanja, smanjena koncentracija, osjećaj izolacije i glavobolja. Najčešće traju od nekoliko sati do nekoliko dana. 

Ozbiljniji oblik promjene raspoloženja je postporođajna ili postpartalna depresija (PPD). Baby blues i postporođajna depresija se razlikuju u trajanju i intenzitetu. Postporođajna depresija je prolongiran osjećaj tuge koji traje dva tjedna ili duže. PPD se može pojaviti tokom prve godine djetetovog života i imate će je od 10 do 20% žena. Žene koje imaju postporođajnu depresiju su zbunjene, duboko uvjerene da nisu dobre majke što utječe na njihov odnos s novorođenčetom, na sam razvoj bebe, te na odnos s partnerom.

Društvo očekuje da će se svaka nova majka lako snaći u svojoj novoj ulozi. Budući da većina žena smatra da ovo očekivanje mora ispuniti, ukoliko se nađe pred poteškoćama, vjerojatno će šutjeti o tome umjesto tražiti pomoć. Žene koje imaju postporođajnu depresiju doživljavaju da su u konstantnoj borbi između sebe i očekivanja društva u kojem nije dopušteno izraziti negativne osjećaje. Posljedično, njihova šutnja prerasta u preplavljujući osjećaj nesposobnosti što utječe i na održavanje odnosa s drugima. To vodi do izolacije pri čemu ne stvaraju privrženost prema svom djetetu, blijede osjećaji bliskosti prema drugim ljudima te mogu prestati voljeti sebe. Izolacija dovodi do depresije. Ponovno povezivanje s drugim ljudima, uspostavljanje simbiotskog odnosa s bliskom osobom u kojem će se ta druga osoba brinuti za majku, ojačat će majku na način da ona može uspostaviti zdrav simbiotski odnos s svojim djetetom.

kPrema nekim istraživanjima, pokazalo se da ženama s PPD-om poteškoće započinju umorom i problemima u brizi oko djeteta koje postepeno prerastu u jak osjećaj nesposobnosti što rezultira očajem i udaljavanjem od drugih.

Žene se počinju osjećati "zbilja jako loše i bez energije" te strahuju da su postale "lude" ili "nenormalne". U većini istraživanja majke su izjavile da su razmišljale o suicidu ili povredi djeteta. One su se željele brinuti za dijete, međutim preplavljujuća tuga im je to otežavala.

"Probudila bih se ujutro i osjećaj sjete bi me preplavio...
Taj grozan osjećaj usamljenosti, tuge i tame bi me obuzeo.
Kako bi dan prolazio, osjećala bih se sve gore."
Ana

Budući da su šutjele o svojim osjećajima, udaljavale su se od partnera i djeteta, te od obitelji i prijatelja. Često to čine jer se boje da ih se neće razumjeti. Premda osjećaji anksioznosti prethode PPD-u, osjećaji nepovezanosti s drugim ljudima održavaju depresivno stanje.

"Moj muž me je jako podržavao.. ali mislim da nije znao moje stvarne osjećaje
o svemu jer sam bila tako dobra u stvaranju slike da ja to mogu
pri čemu mu nisam pokazala kako se doista osjećam."
Ivana

Razne kulture njeguju istu ideju kakve bi majke trebale biti i na koji način bi se trebale brinuti za dijete. Žene uspoređuju ono što one osjećaju i kako se ponašaju s onim što je očekivano. Uz to, većina  njih strahuje da će biti okarakterizirane kao "loše" majke. Zbog svega toga osjećaju krivnju kada nisu idealne kakve misle da bi trebale biti.

"Mislila sam.. želim ovo dijete, biti ću tako sretna, sve će biti savršeno.
Peći ću kolače, kuhati juhice, beba će spavati, i ja ću je dojiti...
Imala sam tu sliku da će sve biti savršeno. Kada tako nije bilo, ostala sam u šoku."

Petra

Osjećaji neadekvatnosti kao majka su sramotni i majke smatraju da se kao takvi ne smiju pokazati. Žene drže depresiju u sebi, ne razgovaraju o tome, skrivaju se da bi plakale, osjećaju da rade nešto krivo i stalno pokušavaju promijeniti sebe kako bi mogle početi živjeti sliku "idealne majke". Kako se strah zbog neadekvatnosti pojačava, žena može početi imati panične napadaje, opsesivne misli i kompulzivno ponašanje.

"Sve bih preuveličala u glavi, problemi dojenja su postali nepobjedivi
ili bebu treba nositi čitavo vrijeme.. nisam mogla biti na miru..
Kad god je beba spavala, ja sam manijakalno čistila."

Lana

kNeke žene imaju potrebu da drugi ljudi dođu u posjetu, da pokažu da im je stalo, ali s druge strane same neće poduzeti prvi korak i otići k njima ili ih nazvati. Imaju potrebu razgovarati s drugima, ali budući da to može dovesti do svađa, radije se zatvaraju i šute.

Teški i nepodupirujući odnos s partnerom je veliki izvor nezadovoljstva za majke. Kada partneri ne podupiru ženu i kada ne stanu uz nju, vjerojatno će s vremenom odustati od razgovara s njim o tome.

Čak i kada žene smatraju da imaju potporu od partnera, prijatelja i obitelji, znaju se osjećati same. Vrlo često se ta potpora odnosi na fizičku pomoć u brizi oko djeteta pri čemu nedostaje emocionalna potpora majci. Premda članovi obitelji i prijatelji žele pomoći, ne znaju kako da pomognu na najbolji način. Zato često majke čuju komentar "sve će biti u redu" čime je pokušavaju utješiti no zapravo se one opravdano osjećaju odbačeno i produbljuje se njihov osjećaj usamljenosti.

"Moj suprug je preuzeo mnogo briga oko djeteta koje ja nisam mogla raditi,
poput ostajanje s njom, hranjenje na bočicu i doista je to odlično radio,
ali sam osjećala da mi nije davao emocionalnu potporu i to mi je bilo veliko razočaranje."

Vesna

Šutnja o svojim problemima, majke štiti. Na taj način nisu izložene kritikama  koje mogu doživjeti od svoje okoline jer ne ispunjuju društvena očekivanja.

"Ako sam mu bilo što rekla, on bi postao ljut.
Ne razgovaram s nikim i ne volim da bilo tko dođe u moju kuću.
Zato se moje stanje pogoršalo; jer nikome ne pokazujem kako se stvarno osjećam."

Sanja

U idućem članku, biti će opisani simptomi, uzroci te mogući tretmani žena koje imaju postporođajnu depresiju.

 

Autorica teksta:

k
Tatjana Gjurković
, dipl. psiholog
certificirani terapeut igrom
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
www.terapijaigrom.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!