Bubreg izlučuje različite tvari iz tijela, što ga čini ključnim organom za održavanje ravnoteže tekućine i ostalih tvari u organizmu. Zanimljivo je da u kineskoj medicini, bubreg je ujedno i ‘najvažniji’ ljudski organ kojeg Kinezi nazivaju drugim srcem.
Bubreg osim što filtrira krv i time izlučuje otpadne produkte iz tijela, ima čitav niz ostalih metaboličkih funkcija. U bubregu se sintetiziraju (eritropoetin, 1,25-dihidroksivitamin D3, renin), ali i razgrađuju različiti hormoni (inzulin, glukagon, paratiroidni hormon..). Zdravi bubreg obavlja mnoštvo funkcija u organizmu, stoga je njegovu funkcionalnost, koliko je u našoj moći, potrebno sačuvati što je dulje moguće.
Kronična bubrežna bolest
Kronična bubrežna bolest je oštećenje bubrega koje može dovesti do smanjene sposobnosti bubrega da izlučuje otpadne tvari iz organizma. Osobe koje boluju od kronične bubrežne bolesti mogu u određenom trenutku za trebati pomoć pri liječenju u obliku hemo dijalize. Hemodijaliza je metoda odstranjivanja otpadnih produkata iz tijela, kao što su primjerice kalij, mokraćna kiselina i ostale tvari koje bubreg inače izlučuje. Hemodijaliza je ujedno i najčešća od tri terapije koje se koriste za zamjenu funkcije bubrega.
Prehrana i hemodijaliza
Prehrambene potrebe osoba s kroničnim zatajenjem bubrega odgovaraju onima zdravog čovjeka. Ipak, napredovanjem bubrežne bolesti, osobe obično smanjuju unos energije što može dovesti do pothranjenosti ili anoreksije. Pothranjenost je čest ishod kod osoba s kroničnim progresivnim bolestima bubrega, osobito u onih koji se liječe hemodijalizom. Pothranjenost je zapravo toliko česta, da čak 40% osoba koje su liječene hemodijalizom imaju određeni stupanj pothranjenosti. Hemodijaliza je relativno snažna i efikasna metoda zamjene bubrežne funkcije, koja ima cilj odstraniti otpadne produkte iz tijela, primarno bjelančevine i minerale. Bjelančevine je stoga potrebno nadoknaditi kvalitetnom prehranom.
Kod osoba koje se liječe dijalizom, može doći do smanjivanja apetita, što dodatno otežava problem. Primjerice, osim smanjenog unosa hrane, ali i bjelančevina u prehrani, što može dovesti do pothranjenosti, osobe koje se liječe hemodijalizom često imaju manjak minerala (uključujući i minerale u tragovima) (npr. željeza, kalcija, cinka) i vitamina (naročito vitamina C, D, B6 i folata).
Opće prehrambene preporuke za osobe koje se liječe hemodijalizom
- Smanjiti unos zasićenih masnoća – uključiti više masnoće biljnog podrijetla
- Smanjiti unos jednostavnih šećera
- Jesti više vlaknaste hrane (povrće, cjelovite žitarice)
- Jesti više krute hrane, manje juha, umaka, sokova
- Smanjiti unos soli i instant umaka, juha, konzerviranih proizvoda
Bjelančevine i prehrana kod hemodijalize
Prehrana kod osoba koji se liječe hemodijalizom treba sadržavati puno bjelančevina! Ukoliko osoba ne unosi dovoljno bjelančevina u organizam, a hemodijalizom ih brzo gubi, organizam počinje iskorištavati bjelančevine iz mišićnog tkiva što vremenom dovodi do gubitka na tjelesnoj masi i pothranjenosti. Preporuka za unos bjelančevina kod osoba koje se liječe hemodijalizom je najmanje 1.2g bjelančevina po kilogramu tjelesna mase na dan.
Tekućina na hemodijalizi
Oštećeni bubreg otežano filtrira ili uopće ne može filtrirati tekućinu zbog čega se ona nakuplja u organizmu. U početnim stadijima gubitka bubrežne funkcije povećava se izlučivanje mokraće pa bolesnici gubitak nadoknađuju povećanim unosom tekućine. Međutim, kad kronična bolest toliko uznapreduje i dođe do završnog stadija, dolazi do nakupljanja tekućine i tada treba smanjiti unos tekućine putem hrane i pića. Ukoliko osoba čini suprotno, razvija se povišeni krvni tlak i edemi, najčešće oko skočnih zglobova. Tekućinom se smatra sve ono što je na sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Tu pripadaju voda, sokovi, alkoholni napitci, mlijeko, čaj, juhe, variva te kofeinski napitci.
Preporuka je ograničiti unos soli i industrijski proizvedene hrane koja sadrže povećane količine soli, jer može povećati žeđ osoba koje se liječe hemodijalizom. Osoba na dijalizi bi trebala unijeti u organizam dnevno pola litre do najviše jednu litru tekućine više od one količine koju dnevno izmokri. Dnevno se oko 500 ml tekućine gubi stolicom, znojenjem i disanjem. Važno je da se osobe svakodnevno važu kod kuće i to u istoj odjeći kako bi se mogla pratiti promjena tjelesne mase, te će na taj način moći odrediti koliko je u suvišku.
Kalij i Fosfor
kod liječenja hemodijalizom Kod liječenja hemodijalizom, potrebno je regulirati unos kalija i fosfora u organizam. Fosfor se primarno nalazi u hrani koja sadrži bjelančevine poput mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, a kalij se primarno nalazi u povrću i voću. Unos fosfora se može optimizirati prehranom (kako je navedeno u preporukama za bjelančevine) ali i vezačima fosfata pod nadzorom liječnika.
Bjelančevine koje se preporučuju za osobe koje se liječe hemodijalizom (manje količine fosfora) su: Jaje, nemasna govedina, janjetina, bijelo meso peradi, svinjetina (but, nemasna), teletina, zatim polutvrdi sirevi (roquefort, camembert, mozzarella), posni svježi sir.
Brze preporuke za smanjivanje kalija: krumpir bi trebalo zamijeniti rižom, tjesteninom ili kruhom, izbjegavati suho i koštunjičavo voće, banane, rajčice, zeleno lisnato povrće te čokoladu. Kalij se dobro odstranjuje namakanjem oguljenog i nasjeckanog povrće preko noći i zatim kuhanjem. Preporuka je namočeno povrće prokuhati u vodi, zatim vodu baciti i opet prokuhati. Na taj način se koncentracija kalija može smanjiti i do jednu trećinu. U skladu s liječničkim preporukama, preporučuje se i uzimanje enteralnih dodataka prehrani koji su bogati bjelančevinama, a sadrže niske razine kalije i fosfora. Naime, bitno je da osoba koja se liječi hemodijalizom uvijek potraži savjet liječnika.
Foto: shutterstock
