Oko 60 posto odraslih osoba u Hrvatskoj prekomjerno je teško ili pretilo

Shutterstock 500195218

Gotovo polovina europske populacije je pretila ili prekomjerno teška što uzrokuje brojne zdravstvene posljedice. Procjenjuje se da je 8% zdravstvenih troškova u Europi povezano s debljinom. 60% odraslih osoba u Hrvatskoj prekomjerno je teško ili pretilo.

Problem debljine u sve je većem porastu, a posebno je zabrinjavajući problem prekomjerne težine i debljine kod djece s obzirom na brojne posljedice na rast i razvoj, ali i dugoročne posljedice u smislu predispozicije za debljinu u odrasloj dobi i povećanom riziku razvoja kroničnih nezarazne bolesti. 

Povodom Hrvatskog dana debljine (17. ožujka) - što trebamo mijenjati?

15% djece u petom razredu osnovne škole i gotovo isto toliko u osmom razredu osnovne škole (Grad Zagreb, 2015.) ima povećanu tjelesnu težinu, a između 11 i 13% djece u toj dobi je pretilo. Među prva četiri najučestalija poremećaja registrirana na sistematskim pregledima u petim i osmim razredima je nepravilno (abnormalno) držanje uzrokovano nedostatkom kretanja, ali često i prekomjernom težinom.

Učestale bolesti uzrokovane debljinom

Bolesti koje su u populaciji najučestalije, uzrokuju najveći broj invaliditeta i smrti, u svojoj podlozi kao rizični čimbenik imaju debljinu (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, hipertenzija, mentalne bolesti, ali i respiratorne, endokrine, genitourinarne, bolesti lokomotornog sustava i pojedini karcinomi). Pretilost smanjuje funkcionalnu i radnu sposobnost, kvalitetu života, materijalno blagostanje, skraćuje životni vijek i povećava smrtnost! 

Razvojem suvremenog načina života na raspolaganju nam je mnogo hrane, a manje kretanja. Usvojili smo sjedeći stil života (automobil, tehnologija) što pogoduje neravnoteži unosa i utroška kalorija. Fiziologija i anatomija čovjeka nije se mijenjala nekoliko tisuća godina, ali se promijenila prehrana i način pribavljanja hrane. U doba prvobitne zajednice, hrana se temeljila na biljnim plodovima (koje je trebalo uzgajati, tražiti, brati), ulovljenoj životinji (za kojom je bilo potrebno trčati) – što je iziskivalo je pojačanu tjelesnu aktivnost.

Naše je tijelo stvoreno za pokret!

Kako je došlo do toga da smo prestali biti dovoljno svjesni da je naše tijelo stvoreno za pokret? Da ono što ne upotrebljavamo propada? I da, vrlo često, unosimo u sebe i nudimo svojoj djeci ono što nam čini štetu. Zbog ovakvih tendencija i usvojenih stilova života u većini slučajeva i dnevne potrebe za kalorijama suvremenog čovjeka su danas manje.

Liječenje debljine se, uglavnom može nadzirati, ali se ne može doslovno „izliječiti“

Odnosno, uz trajan nadzor i dostupnost stručnjaka potreban je i veliki osobni angažman pacijenta. Gubitak tjelesne težine kod pretilih izuzetno je važan, jer smanjenje od svega 5 do 10% početne težine dovodi do smanjenja kardiovaskularnih rizika (sniženje arterijskog tlaka, smanjene razine LDL i triglicerida, povišene razine HDL), smanjenja glikemije i smanjenja simptoma degenerativnih bolesti zglobova. Međutim, naglasak uvijek mora biti na prevenciji u kojoj, jednako kao i u liječenju treba sudjelovati multidisciplinarni tim stručnjaka kako bismo obuhvatili fiziološke (biološke), psihološke, nutritivne čimbenike te naviku (ne)kretanja i tjelesne (ne)aktivnosti u nastanku debljine.

Preventivne mjere

Preventivne mjere trebaju uključivati široku bazu (opću populaciju), rizične i osjetljive skupine i pojedinca. Široka baza uključuje i društvo (mjere porezne politike, upravljačka tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini koja odlučuju o programima koji će se provoditi i financirati, sustav zdravstva i obrazovanja, sustavi koji omogućuju dostupnost provedbe onoga što želimo implementirati, civilno društvo i mediji). Važno je naglasiti da su pri tome najvažnije i najučinkovitije multidisciplinarne javnozdravstvene mjere primarne prevencije.

Kada govorimo o preventivnim programima (ali i „liječenju“) licemjerno je govoriti što bi pojedinac, pojedine skupine populacije trebali činiti, a da im to i ne učinimo dostupnim (kao odgovorno društvo).

Ono što je važno naglašavati kod problema debljine od najranije dobi je usvajanje pozitivnih životnih navika: uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnost. Jednako važna je i izgradnja zdravih psiholoških temelja. Nikako ne trebamo zaboraviti da i usvajanje navika i promjena počinje iz naše misli. 

Usmjeravanjem na pozitivno zdravstveno ponašanje od najranije dobi, ulaganjem napora u razvijanje tjelesnog i psihičkog zdravlja, u velikoj mjeri prevenirat ćemo ne samo debljinu nego i ostale poremećaje prehrane kao i brojne druge zdravstvene probleme. 

Kada govorimo o debljini i prevenciji debljine moramo ostati usredotočeni na pojam zdravlja jer ćemo na taj način biti učinkovitiji u samoj prevenciji, prevenirat ćemo i niz drugih rizičnih ponašanja i posljedičnih bolesti i nećemo „otvoriti“ put u druge vrste zdravstvenih poremećaja. Stručnjaci koji najbolje poznaju svoje područje, ujedno znaju i na koji način treba komunicirati s ciljnim skupinama: općom populacijom, rizičnim i osjetljivim skupinama populacije i pojedincem. Isto tako znaju kako mogu inkorporirati svoja znanja, osim u liječenje i u učinkovite preventivne mjere primarne prevencije. S ciljem da se ova bolest i sve druge koje iz nje proizlaze pojavljuju u što manjoj mjeri.

Članak pripremila: Ana Puljak, dr.med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

 Prati nas na Viber Public Chatu!