Izvješće Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a o provedbi cijepljenja u 2017. godini ukazuje na kontinuirani pad cijepnih obuhvata zadnjih šest godina, zbog kojeg je ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj. Trend se nešto poboljšao u 2018. godini, a novi slučajevi ospica u Splitu ponovo su aktualizirali pitanje rizika za djecu koja nisu cijepljena.
U bolnicu u Splitu trenutačno se liječe dva pacijenta zaražena ospicama. Premda se na prvu ne čini zabrinjavajuće jer radi se o samo dva slučaja, liječnici misle drugačije.
“U slučajevima većeg broja necijepljene djece koja se nalaze u kolektivima – jaslicama, vrtićima i školama – pojava bolesti kod jednog djeteta može dovesti od epidemije, odnosno do oboljevanja većih razmjera. Ovom prilikom pozivamo sve roditelje koji nisu cijepili svoju djecu da posjete pedijatra, a on će nakon pregleda djeteta provesti predviđeno cijepljenje. Poziv vrijedi i za školsku djecu, osobito one koji kreću ujesen u prvi razred te za svu djecu koja se iz opravdanih ili neopravdanih razloga dosad nisu cijepila”, uputila je još jedan apel u Dnevniku Nove tv,epidemiologinja Splitsko-dalmatinske županije, dr. Milka Brzović.
Ospice (morbili) su virusna, vrlo zarazna bolest akutnog tijeka, klinički obilježena znakovima kataralne upale dišnih puteva i konjuktiva, uz postupni porast tjelesne temperature i izbijanjem karakterističnog osipa.
Nakon što temperatura dosegne vrhunac od oko 39 – 40 stupnjeva celzijevih, javlja se osip. Prema riječima dr. med. Sanje Škrnički Kršek, on se javlja najčešće prvo iza uški i na čelu ispod kose, a zatim se sukcesivno širi i izbija redom na licu, vratu, trupu i na kraju udovima.
Inkubacija traje 10 do 12 dana, a izvor infekcije je bolestan čovjek.
Specifičnog liječenja ospica nema, osim suportivnih mjera, antipiretika i nadoknade tekućine. “U većini slučajeva bolest najčešće prolazi bez posljedica. Međutim u pojedinim slučajevima mogu se razviti i komplikacije poput febrilnih konvulzija, postinfektivnog encefalitisa (1:1000), te subakutnog sklerozirajućeg panencefalitisa (SSPE 1:1 000 000) sa smrtonosnim posljedicama.”, pojašnjava dr. Sanja Škrnički Kršek.
U sprečavanju širenja infekcije važno je pravovremeno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima da bismo neimunima ponudili zaštitu nakon izlaganja virusu, tzv. postekspozicijsku profilaksu. U cijelom tom procesu ključna je prijava oboljelih od strane liječnika koji sumnja na ospice nadležnom epidemiologu kako bi se epidemiološki posao mogao u potpunosti obaviti.
Foto: Shutterstock
A. A.
