Švedski su stručnjaci htjeli ustanoviti koliki je preventivni učinak konzumacije već odobrenih zdravih namirnica.
U svoje su istraživanje uključili 44-ero zdravih, ali
preteških osoba starih između 50 i 75 godina. Njihov je zadatak bio jesti hranu
za koju se smatra da smanjuje male upale u organizmu – stanje koje može
djelovati kao okidač za metabolički sindrom i pretilost, dijabetes tipa 2 i
krvožilne bolesti.
Mjesec dana su se hranili namirnicama koje su bile bogati
izvor antioksidansa, niskog glikemijskog indeksa (što znači da polako otpuštaju
ugljikohidrate, ne izazivaju nagli porast šećera u krvi i duže nas drže sitima),
omega masnim kiselinama, namirnicama od cjelovitog zrna, probioticima i
viskoznim dijetalnim vlaknima. Točnije, konzumirali su riblje ulje, ječam,
proteine soje, borovnice, bademe, cimet, ocat i kruh od cjelovitih žitarica.
Na kraju jednomjesečne dijete, rezultati su bili izuzetno
pozitivni: ispitanici su uspjeli smanjiti razinu lošeg kolesterola za 33 posto,
razinu lipida za 14 posto, tlak za osam posto, dok se razina markera rizika za
krvne ugruške smanjila za čak 26 posto. Marker upale u tijelu se također
smanjio, a ispitanicima se poboljšalo pamćenje.
“Nadamo se da će ovi rezultati inspirirati
više intenzivnih preventivnih pokušaja u društvu. Nije moguće reći koje točno
namirnice imaju jači ili slabiji utjecaj na rezultate. To je i cilj. Vjerujemo
u zamisao kombiniranih učinaka. Lijekovi ili specifični proizvodi sa zdravstvenim
posljedicama utječu na jedan ili možda dva faktora rizika, međutim, kombinacijom
namirnica možete jednostavno i učinkovito djelovati na parametre rizika
istovremeno”, objasnio je Inger Bjorck, profesor nutricionizma Sveučilišta
Lund, ujedno i voditelj studije.
K. Horvat
