Ako zazirete od marcipana jer ga doživljavate kao umjetnu i nezdravu slasticu, znajte kako nise u pravu. Marcipan je, zbog visokog sadržaja badema, vrlo hranjiva namirnica bogata korisnim sastojcima.
Izbjegavati bi ga trebale jedino osobe koje u svojoj prehrani općenito ne konzumiraju šećer. Marcipan je slavni njemački pisac Thomas Mann svojedobno počastio nazivom “haremska poslastica”. Poznato je kako su na Istoku su već oko 1000. godine nakon Krista nudili gostima slastice od mljevenih badema, šećera i ružine vodice. U Europi se marcipan pojavio početkom 15. stoljeća, a jedan od najslavnijih je onaj iz Lubecka.
Više badema – sočniji proizvod
Sirova masa marcipana priprema se od oguljenih badema (najbolji dolaze iz Dalmacije, Južne Italije i Španjolske) i šećera. Oboje se smrvi i prženjem na temperaturi iznad 100° C postiže svoju strukturu, aromu i trajnost. Što je veći udio badema, to je proizvod sočniji, vredniji i skuplji. Jednostavni se marcipan tako sastoji od jednakih udjela sirove mase i šećera, kvalitetan mora imati najmanje 70 posto badema, pa sve do 95 posto. Između toga postoje razni stupnjevi kvalitete. Ružina vodica (ako je nemate, upotrijebite običnu vodu), te dodaci poput kakaa, upotpunjuju okus.
Izradite sami
Marcipan možete kupiti gotov u trgovini ili ga vrlo jednostavno izraditi sami: 330 g oguljenih badema sameljite 2-3 puta. Ugrijte zajedno sa 170 g prosijanog šećera u prahu i 1-2 žlice ružine vodice. Ostavite da se ohladi, i s malo šećera u prahu umijesite glatku masu.
Savjet više
Marcipan čuvajte u vakumiranoj foliji, u idealnom slučaju na temperaturi od 14° do 18° C. Pojavi li se zelenkasta plijesan, iz opreza bacite cijeli komad. Kad želite obojiti marcipan, izravnajte komad pritiskajući ga dlanom. Kakao ili jestivu boju stavite u sredinu. Preklopite počevši sa strane prema sredini, i blago gnječite sve dok cijeli komad nije obojen.
K. R.
