U mladosti je važno osigurati dovoljno energije putem hrane s ugljikohidratima, dok u starijoj dobi prednost imaju prehramena vlakna i cjelovite namirnice.
Svako razdoblje u životu ima različite potrebe, pa tako i one nutritivne. I dok se mnogima čini da ih metabolizam dobro služi te da je njihova prehrana uravnotežena, u užurbanom dnevnom ritmu, nažalost, manji signali tijela budu zanemareni, a neispravne prehrambene navike to “naplaćuju” kasnije u životu. Od rođenja, preko rasta i razvoja pa sve do treće životne dobi, valja osluškivati potrebe svoga tijela i imati na umu da zanemarivanje istih može dovesti do posljedica vrlo opasnih po zdravlje.
Tri uravnotežena obroka: doručak, ručak i večera te dva međuobroka osnova su pravilne prehrane koja je ključna za održavanje zdravlja organizma.
Djeca
Djetinjstvo i adolescencija razdoblja su intenzivnog rasta i razvoja organizma, stoga je u tom životnom dobu prije svega važan adekvatan unos energije, osobito za vrijeme puberteta kada dolazi do promjena u sastavu tijela i promjena tjelesne težine. Dolazi i do promjene udjela masnog tkiva u tijelu. Kod dječaka do kraja puberteta udio masnog tkiva pada na prosječno 12 posto, dok kod djevojaka raste na prosječno 16 do 27 posto. Uz odgovarajući unos energije, važno je obratiti pažnju i na nutritivni sastav hrane koju djeca i adolescenti konzumiraju. Zbog drastičnih razvojnih promjena koje prolaze, oni imaju pojačane potrebe za bjelančevinama, vitaminima i mineralima.
Dvadesete
Zbog opterećnosti radnim zadacima i brojnim obvezama, zdrava prehrana često postaje zanemarana. Preskakanje doručka ili, u mnogim slučajevima, svih obroka osim obilate večere, postaje navika, a dnevno pogonsko gorivo su kava, energetski napitci i namirnice bogate šećerom i soli. Posljedice ovakvih prehrambenih navika su nedostatna količina vitamina, minerala i vlakana u organizmu što pridonosi oštećenjima probavnog sustava te daje temelj za razvoj kardiovaskularnih bolesti u nadolazećim životnim razdobljima. Važno je u dvadesetima imati pravilnu prehranu koja uključuje doručak, ručak, večeru i dva međuobroka, s dovoljnim unosom voća, povrća te cjelovitih namirnica.
Tridesete
Sličan dnevni ritam kao i u dvadesetima, obično je i u tridesetima, pa je kod mnogih prisutna neuravnotežena i nepotpuna prehrana, no u ovom se razdoblju već javlja blago usporavanje metabolizma. Stoga je dnevni unos kalorijskih vrijednosti nešto manji od onog u dvadeetima. Uz cjelovite obroke koji će uključivati sve potrebne nutrijente, žene moraju posebno pripaziti na unos folne kiseline, željeza i kalcija, koji je ključan za održavanje zdravlja kostiju. Preporučuje se dnevni unos cjelovitih namirnica bogatih mineralima, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda po potrebi. Ne smije se zanemariti niti redovita tjelesna aktivnost, koja potpomaže radu metabolizma.
Četrdesete
U četrdesetim godinama počinje ozbiljnije opadati brzina metabolizma, a unos hrane često ostaje isti, pa dolazi do nakupljanja suvišnih kilograma, najčešće u području trbuha. Prisutna je i nedovoljna količina fizičke aktivnosti, što dodatno pridonosi povećanju tjelesne težine i riziku za razvoj srčanih oboljenja. Ulaskom u pedesete godine, zdravstvene poteškoće, kao posljedice ubrzanog životnog tempa i loših prehrambenih navika, postaju vidljive. Povišena razina kolesterola, visoki krvni tlak i dijabetes tipa 2 česta su pojava. Da bismo očuvali svoje zdravlje, u ovim godinama potrebno je posebnu pozornost posvetiti unosu omega-3 masnih kiselina putem plave ribe, sjemenki i hladno prešanih biljnih ulja.
Šezdesete
U trećoj životnoj dobi dolazi do raznih fizioloških promjena koje metabolizam dodatno usporavaju pa “preradu” nepovoljnih i teških namirnica čine otežanom. Ove promjene rezultiraju i smanjenim unosom hrane, a time i gubitkom na težini, dodatnnim nedostatkom prektivnih nutrijenata te konstipacijom. Treba pripaziti na dovoljan unos prehrambenih vlakana, vode i namirnica koje su nutritivno bogate, a energetski siromašne (cjeloviti odnosno neprerađeni izvori hrane). Česta je i pojava i slabljenje osjeta mirisa i okusa, što rezultira presoljavanjem hrane. Previše soli, uz nedovoljno kretanja i loše prehrambene navike dodatno povećava rizik za kardiovaskularne bolesti, koje s godinama ionako rapidno rastu.
Autor: M. K.
Foto: Shutterstock
