Općenito možemo reći da se kod srčanih bolesnika određuje dijeta kojoj je svrha sniženje tjelesne težine, što pomaže boljem efektu liječenja. Razumljivo je da se ta dijeta odnosi na one bolesnike koji prelaze svoju normalnu težinu.
Smanjenje tjelesne težine olakšava rad srca, snižava krvni pritisak, omogućuje bolesniku lakše kretanje. Iako su se nekad propisivale niske kalorične vrijednosti danas se smatra da je dovoljno početi od 1200 kalorija. Gornja granica bi trebala biti do 1700 kalorija. Niža vrijednost dolazi u obzir kad se bolesnik nalazi na bolničkom liječenju, a ne na kućnoj njezi tj. pod strogom kontrolom liječnika.
Kod nekih se srčanih bolesnika u redukcijskoj dijeti ograničava sol uz niže količine bjelančevina. To ovisi o vrsti i stupnju srčane bolesti, a količinu soli i mesa životinjskog porijekla u dnevnoj dijeti propisuje liječnik.
Ako je pacijent preživio srčani infarkt – dijeta ovisi o težini same bolesti. Ako se radi o teškom bolesniku, prvih 48 sati hrana se bolesniku gotovo ne daje.
Dolaze u obzir samo vrlo male količine tekućine u obliku čaja i voćnih sokova, čime se otklanja osjećaj žeđi i sušenje usne šupljine. Tek nakon što se stanje bolesnika popravi, dijeta se postepeno proširuje na kaloričnije tekućine kao što su juhe, razni napici od mlijeka i jogurta.
Isto tako, količina se postepeno povećava. Nakon napitaka dolazi kašasta hrana u čijem se sastavu nalaze lagano pripremljene namirnice, isključivo kuhane. Prehrana treba biti umjereno zasoljena ili čak neslana.
I za kraj imajte na umu da niti jedna dijeta nije apsolutno dobra za vaše
zdravlje. Stoga, prije nego se posvetite “novom” režimu prehrane, potražite
savjet svog liječnika.
Ordinacija.hr
