Točan uzrok i mehanizam nastanka depresivnog poremećaja je nejasan – sklonost depresiji dijelom je povezana s naslijeđem, a dijelom s okolinskim utjecajem. I drugi su faktori povezani s povećanim rizikom pojave depresije; postojanje već jedne depresivne epizode u prošlosti, ženski spol, prethodni psihički poremećaj, sklonost uzimanja alkohola, droga ili nekih lijekova.

Točan
uzrok i mehanizam nastanka depresivnog poremećaja ostaje nejasan unatoč ukupno
velikom medicinskom znanju o zbivanjima u mozgu. Unatrag nekoliko desetljeća
postoji pravi uzlet istraživanja različitih aspekata depresije i traganja za
specifičnim uzrokom.

Utjecaj naslijeđa i okoline

Sklonost
depresiji je povezana dijelom s nasljeđem kao i doživljajima koji se su zbivali
u razvoju pojedinca. Tako je uočena veza između genetski naslijeđene slabosti
za stvaranje neurotransmitera (kemijske tvari prijenosnika u mozgu) serotonina.
Međutim, sam utjecaj gena nije dovoljan nego se pojava depresije povezuje s
istodobnim postojanjem zlostavljanja ili vrlo teških životnih iskustava tijekom
odrastanja. Sklonost se dakle može naslijediti – no proučavanje sklonosti ne
može objasniti većinu slučaja depresije. Osim serotoninskog, u depresivnih
bolesnika se uočavaju i poremećaji drugih moždanih prijenosnih tvari – noradrenalina,
dopamina itd. Također mogu biti značajni i poremećaji hormona hipofize,
nadbubrega i štitnjače no mogu objasniti samo manji broj depresija. Slično je i
s okolinskim utjecajem: tek kod depresiji sklonih ljudi se može pojava
depresije povezati s nekim neposrednim događajima u pacijentovoj okolini dok
kod većine ljudi isti događaji neće izazvati depresiju.

Još je faktora koji su
povezani s povećanim rizikom pojave depresije, na primjer postojanje već jedne
depresivne epizode u prošlosti, ženski spol, prethodno postojanje još nekog
psihičkog poremećaja, sklonost uzimanja alkohola, droga ili nekih lijekova. Niz
tjelesnih stanja može potaknuti pojavu depresije: različiti tumori, zarazne
bolesti ili anemije. Postoje i sezonski oblici depresije koje se po pravilu
javljaju ujesen ili zimi.

S
gledišta psihološkog razumijevanja – depresija se javlja kad postoji određena
predispozicija ili slabost koju možemo razmatrati kroz istraživanje razvojnih
iskustava. Važno je pojasniti da u stvaranju određenog iskustva sudjeluje
specifičan senzibilitet djeteta kao i specifična djetetova okolina. Tako to
može biti nezadovoljstvo, frustracija djeteta u nekom razvojnom trenutku, na
primjer kad dijete biva previše “prepušteno” samo sebi, jer je majka
zaokupljena nečim drugim i tako ne uspije snažnije razviti neke zrelije oblike
nošenja sa samoćom, nego se povlači u sebe, a nespremno je svladati vlastiti
osjećaj ostavljenosti. Prilagodba djeteta na situaciju se, gledano “izvana”,
ipak uspješno dogodi, razvoj ide dalje i sve se odvija neprimjetno. Tek kasnije
u životu, uz neke za osobu značajno teške životne uvjete dogodit će se “slom”
aktivnijih načina suočavanja sa stresom – uglavnom stresom ostavljanja – i “povratak” u depresiju, iskušanu davno negdje ali i “zapamćenu” kao način
preživljavanja.

Depresiji su skloniji introvertirani?

Mnogo je načina da razumijemo kako neka osoba dospije u
depresivno stanje i uglavnom ovise o teoretskom okviru s kojim razmatramo
strukturu osobnosti. Poznate su i crte ličnosti koje pogoduju pojavi depresije,
a to su introvertnost, pesimizam i ekstremnost stavova.

Povezanost
drugih medicinskih stanja s depresijom ide i u obrnutom smijeru, tako da
depresija koja se već razvila u stvari pogoršava prognozu drugih postojećih
bolesti ili povećava mogućnost pojave novih. Poznato je da depresija povećava
vjerojatnost pojave alkoholizma ili uzimanja drugih tvari u svrhu “samoliječenja”, pa tako i pojačanog pušenja. Vjerojatnost pojave srčanog ili
moždanog udara je također povećana kod depresivnih ljudi. Opisano je puno drugih
opasnosti koje proizlaze iz promijenjenog ponašanja depresivnog bolesnika kao i
promijenjenih navika.

Mnogo
je faktora koji doprinose razvoju depresije. Upravo zbog velikih razlika između
tjelesne i psihološke konstitucije depresivnih pacijenata kao i razlika u depresivnim
kliničkim slikama je razumijevanje nastanka isto kao i pristup liječenju
depresije
najblaže rečeno – složen!

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo