Svakog dana šest žena u Hrvatskoj saznat će da boluje od raka dojke. Godišnje je to više od 2 tisuće, dok je prije samo 40 godina broj novooboljelih bio gotovo 3 puta manji.
Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke je i dalje najčešći pojedinačni uzrok smrti u
žena u dobi od 35. do 69. godine. Ovi
podaci upućuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Iako nije poznato zbog čega nastaje, uočeno je da neki
čimbenici povećavaju rizik razvoja raka dojke.
Spol – 100 puta
više žena oboli od raka dojke od muškaraca.
Dob – Učestalost
raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 40 godine.
Pozitivna obiteljska
anamneza – Veći rizik nose žene čije su majke, bake, sestre, kćeri i tete oboljele od raka dojke, pogotovo prije 50. godine. U nekim obiteljima postoji
veća učestalost promjena (mutacija) tzv. BRCA1 i BRCA2 gena. Dok je očekivani
rizik za razvoj raka dojke tijekom života 10-15%, kod žena s mutacijom BRCA1 i
BRCA2 rizik je značajno veći i iznosi od 40% do 85%. Nasljeđe, odnosno mutirani
BRCA geni odgovorni su za 5-10% svih tumora dojke. Danas je dostupno genetsko testiranje s ciljem
otkrivanja mutacija kod članova visokorizičnih obitelji.
Izloženost nekim
kemijskim supstancama ili ionizirajućem zračenju prije 30. godine (npr. zbog
liječenja non-Hodgkin limfoma)
Prekomjerna tjelesna
težina – Žene s prekomjernom tjelesnom težinom imaju više masnih stanica u
kojima se stvara višak estrogena koji utječe na rast nekih tumora dojke (HER2
pozitivnih tumora).
Konzumacija alkohola
– Alkohol oštećuje DNA i povećava razinu estrogena i drugih hormona koji pospješuju
rast nekih tumora dojke. Žene koje tjedno konzumiraju 3-5 alkoholnih pića
tjedno imaju 15% veći rizik od razvoja raka dojke.
Pušenje – Pušenje
je povezano s većim rizikom razvoja raka dojke kod premenopauzalnih žena. Osim
toga, pušenje povećava komplikacije liječenja raka dojke jer negativno utječe
na cijeljenje rane nakon kirurškog zahvata, dodatno oštećuje pluća nakon
zračenja i povećava rizik od stvaranja ugrušaka kod žena koje su uzimaju
hormonsku adjuvantnu terapiju.
Hormonska nadomjesna
terapija (HNS) – HNS koja se uzima radi olakšanja simptoma menopauze,
povećava rizik od razvoja raka dojke. Odluku o uzimanju HNS treba donijeti isključivo
u dogovoru s liječnikom.
Postoje i drugi faktori koji u manjoj mjeri povećavaju rizik
poput rane menarhe (prije 12 godine), kasne menopauze (iza 55 godine), kasnijeg
rađanja prvog djeteta (iza 30 godine) ili nerađanja.
Iako neke faktore nije
moguće kontrolirati, postoje mjere koje svaka žena može poduzeti kako bi
smanjila rizik razvoja raka dojke. Neke mjere je lakše provesti u praksu, neke
teže, ali svaki napor u pozitivnom smjeru se isplati.
Promjena životnog stila smanjit će rizik razvoja raka, a
rano postavljanje dijagnoze doprinijet će boljim mogućnostima izlječenja.
Promjena životnog stila
1. Ne trebate brojati kalorije, ali usvojite zdrave prehrambene navike.
-
ograničite unos šećera i alkohola - jedite raznoliku hranu raspoređenu u više manjih obroka
- jedite nemasno meso i piletinu, uklonite kožu i masnoću s mesa
- dvije trećine obroka treba sadržavati svježe voće, povrće i žitarice, a jedna trećina mlječne proizvode
- redovito jedite svježe voće i povrće
- imajte pri ruci zdrave grickalice poput mrkve, jabuke i sl.
2. Redovno vježbajte. – Osim što pozitivno utječe na održavanje normalne tjelesne težine, tjelesna aktivnost regulira razinu inzulina u krvi koji utječe na rast i funkciju stanica dojke. Žene koje redovno vježbaju imaju manji rizik od razvoja raka dojke. Istraživanja su pokazala da tjelesna aktivnost čiji je intenzitet ekvivalentan 3-5 sati hodanja tjedno umjerenim tempom, povećava stopu preživljenja žena s rakom dojke.
3. Ne konzumirajte alkohol. – Ako želite učiniti sve što možete da bi smanjili rizik razvoja raka dojke, u potpunosti izbacite alkohol. Društvena događanja mogu biti jednako zanimljiva i bez alkohola. Ukoliko ne želite u potpunosti izbaciti alkohol, konzumaciju svedite na najviše 2 pića tjedno.
4. Nemojte pušiti.
Rano otkrivanje
raka dojke
Više od 90% žena može se izliječiti ako se rak dojke otkrije
u ranoj fazi i ispravno liječi. Iako češće obolijevaju žene starije od 45
godina, u novije vrijeme primjećuje se i pobol žena mlađih od 40 godina. Kod
mlađih žena bolest brže napreduje što dodatno naglašava važnost ranog otkrivanja
raka dojke.
Nakon samopregleda kojeg provodi sama žena i kliničkog
pregleda kojeg provode liječnici primarne medicine i ginekolozi, za dojke
mlađih žena važna dijagnostička metoda jest ultrazvuk jer je njegova
osjetljivost i specifičnost u toj dobi veća nego mamografija. Kod žena starije
dobi metode su komplementarne, ali se zbog jednostavnosti izvođenja pretrage i
zadovoljavajuće osjetljivosti preferira mamografija. Ove metode pokazuju
postoji li promjena ili ne, a svaku sumnjivu promjenu treba verificirati
citopunkcijom kako bi se broj nepotrebnih biopsija smanjio. Citopunkcija i biopsija su različite metode uzimanja tkiva za laboratorijsku analizu.
U nastavku su postupci koje svaka žena treba provoditi u
svrhu ranog otkrivanja raka dojke.
ŽENE BEZ POJAVE RAKA DOJKE U KRVNIH
SRODNIKA
U dobi od 20.
do 35. godine:
- samopregled dojki jedanput mjesečno
- klinički i ultrazvučni pregled svake 1-2 godine
U dobi od 35.
do 40. godine:
- samopregled dojki jedanput mjesečno
- klinički i ultrazvučni pregled 1-2 puta godišnje
- mamografija dojki, tzv. bazična mamografija
U dobi iznad
40. godine
- samopregled dojki jedanput mjesečno
- klinički i ultrazvučni pregled 1-2 puta godišnje
- mamografija svake 2-3 godine
ŽENE S POJAVOM RAKA DOJKE U KRVNIH
SRODNIKA
- samopregled dojki jedanput mjesečno
- klinički i ultrazvučni pregled dojki 1x godišnje
nakon 20. godine života - prva mamografija s 35 godina, potom 1x svake
godine
ŽENE S LIJEČENIM RAKOM DOJKE
- samopregled dojki jedanput mjesečno
- klinički i ultrazvučni pregled dojki dvaput
godišnje - mamografija jedanput godišnje
U Hrvatskoj se od 2006. provodi Nacionalni program ranog
otkrivanja raka dojke. Više o programu možete saznati na web
stranicama Ministarstva zdravlja.
Zadajte si realne
ciljeve i započnite s malim promjenama. Svaki napor u cilju sprečavanja rizika
razvoja i ranog otkrivanja raka dojke višestruko se isplati.
Razgovarajte s liječnikom o svom stanju i mogućnostima
prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Informacije iz ovog članka mogu vam
biti korisne i edukativne, ali nisu zamjena za savjet liječnika.
Autor teksta:
dr. sc. Robert Zorica, dr. med.
KBC “S. Milosrdnice”
Klinika za tumore – Zavod za radioterapiju i internističku onkologiju
Odjel za internističku onkologiju
