Zdravlje

Zdravlje

Anesteziologinja otkriva kako reagiraju pacijenti kad se probude iz anestezije – reakcije su zanimljive

Anesteziologija je grana medicine koja se bavi anestezijom bolesnika tijekom operacije i perioperativnom njegom i liječenjem, a anesteziju izvode specijalist anesteziolog i anesteziološki tehničar.

Na sam spomen riječi anestezija, mnoge će preplaviti upravo osjećaj straha – strah od gubitka kontrole, strah od trajnih posljedica, strah od buđenja tijekom operacije… Sad kad smo to rekli važno je dodati – budite sigurni da za vrijeme anestezije liječnik anesteziolog budno prati vaše vitalne znakove. Postoji površinska, lokalna, regionalna i opća anestezija, a koja je za vas najbolja, odredit će vas liječnik, ovisno o zahvatu koji je pred vama i vašem općem stanju.

Koliko su česte komplikacije? Zašto smo u strahu od anestezije? Kako prepoznati dobrog anesteziologa? Na ova nam pitanja odgovara dr. med. Ines Maletić, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja iz Poliklinike Maletić.

Zašto ste željeli biti anesteziolog, koje su prednosti tog zanimanja?

Kod mene je presudila ljubav. Dvoumila sam se između psihijatrije i anestezije, koje su poprilično različite specijalizacije. Zaljubila sam se u specijalizanta kirurgije, pa sam se odlučila za anesteziju i nije mi žao. Većina liječnika nije opredijeljena za specijalizaciju tijekom studija. Na pripravničkom stažu se određuje afinitet prema nekoj struci. Nije rijetko da to bude ljubav, pa tako i kod mene, a normalno je da se ljudi vežu i za specijalnost jer se detaljnije upoznaju s njom. Na kraju, pa studirali smo medicinu i sve njene specijalnosti dolaze u obzir da se s njima bavimo, dosta toga ovisi trenutno o potražnji i ponudi specijalizacija od strane Ministarstva i pojedinih bolnica.

Danas je anestezija vrlo tražena struka, što nekad nije bila. Velika prednost ove specijalizacije je što se može raditi i u državnoj ustanovi, a i privatno. Anesteziologija je ponekad monotona, a ponekad vrlo dinamična i stresna pogotovo u hitnim stanjima. Reanimacija je najstresnije stanje u našem poslu, a ako završi uspješno, sreći i zadovoljstvu nema kraja.

Je li većina pacijenta u strahu od anestezije?

Većina se pacijenata boji anestezije, pa tako i operacije, ali to je normalno, nije to svakodnevno događanje. Anesteziolog je taj koji treba za početak treba opustiti pacijenta, steći povjerenje pacijenta koje je najvažnije, a nakon toga i lijekovima opustiti pacijenta ako je to potrebno. Kad malo bolje razmislim, ima poveznica sa psihijatrijom o kojoj sam također razmišljala. 

Probudi li se svaki pacijent iz anestezije dezorijentiran?

Kad se probude, pacijenti različito reagiraju, neki plaču, a neki se smiju, uglavnom su dezorijentirani. Na reakciju utječu i lijekovi, a i stanje samog pacijenta, to je potpuno individualno. U svakom slučaju, pacijenta je potrebno umiriti.

Na što anesteziolog uvijek mora obratiti posebnu pažnju?

U svakom trenu anestezije, moramo biti posvećeni pacijentu i na sve eventualne promjene trenutnog stanja odmah reagirati. Za vrijeme anestezije, stalno pratimo vitalne parametre i u skladu s tim reagiramo. U anesteziji se sve odvija vrlo brzo. Tijekom anestezije prate se svi vitalni parametri pacijenta. Ovisno o operaciji opseg praćenja varira. Osnovno praćenje je tlak, puls, oksigenacija.

Postoje dvije vrste bora na licu – koje vas najviše muče?

Koje osobine mora imati dobar anesteziolog?

Anesteziolog mora biti dobro educiran, stručan, savjestan, smiren, educiran i apsolutno siguran u svoje znanje i postupke, pogreške ne smiju biti prisutne.

Kako umirujte pacijenta koji je nervozan?

Kao prvo potrebno je steći povjerenje, a do toga dolazimo razgovorom. Kod vrlo nervoznih i preplašenih pacijenata umirujemo ih lijekovima za opuštanje.

Koliko su česte komplikacije?

Komplikacija bolje da nema. Pacijent je najsigurniji na operacionom stolu, imamo sve potrebne lijekove a pacijent ima osiguran dišni i venski put kroz koje možemo djelovati na vitalne funkcije. Također ima stručnu osobu, anesteziologa pored sebe koji indicira terapiju. Sve dalje ovisi o kirurškom zahvatu i kondiciji pacijenta u zdravstvenom smislu.

Trebaju li pacijenti prije operacije dati neke informacije kako bi se dala pravilna doza?

Prije operacije potrebna je anamneza, prijeoperacijska priprema, pregled i procjena zdravstvenog stanja. Radi se i laboratorijska analiza krvi, EKG, po potrebi RTG srce pluća, pregled interniste ili još nešto ovisno o stanji i bolestima pacijenta. Obavezno je vaganje pacijenta jer se lijekovi daju ovisno o kilaži. Ovo sve se odnosi na redovni program. Kod hitnih stanja često nemamo mogućnosti saznati detalje niti imamo vremena napraviti kompletnu obradu.

Što s pričama pacijenata koji su se probudili uslijed operacije i ne mogu komunicirati?

Ako se sve radi kako treba, dakle uz pravilno vođenje anestezije ne događa se da se pacijenti probude.

Funkcionalne ciste na jajnicima – simptomi i liječenje

Koje vrste anestezije postoje?

Postoji površinska anestezija u obliku anestetske kreme, gela, kapljica. Lokalna anestezija kod koje se lokalno u mjesto rada ubrizgava lokalno anestetik. Regionalna anestezija kod koje se anestezira određeni dio tijela. Opća anestezija kod koje je pacijent uspavan. Površinsku i lokalnu anesteziju primjenjuju dermatozi i kirurzi, a regionalnu i opću anesteziolozi.

Kako izgleda priprema, i sam tijek opće anestezije? 

1. Premedikacija: Otprilike sat vremena prije zahvata pacijentu se daju potrebni lijekovi za opuštanje. Tada se pacijent odvozi u operacionu salu radi priprema za zahvat.

Prije anestezije, pacijenta se “spaja” na aparate koji će pratiti vitalne funkcije, između ostalih će pratiti krvni tlak, rad srca te zasićenost kisikom u krvi.

2. Uspavljivanje: U ovoj se fazi pacijentu daje lijek na venu nakon čega će on zaspati.

3. Relaksacija: Potrebno je dati lijekove za opuštanje mišića nakon kojih se uvodi endotrahealni tubus preko kojeg ventiliramo pacijenta odnosno omogućavamo mu mehaničku ventilaciju.

4. Održavanje anestezije: Dodajemo po potrebi analgetike (lijekove protiv bolova), relaksanse, da se mišići opuste.

5. Lijekovi za buđenje: Nakon što pacijent počne spontano disati, uklanjamo endotrahealni tubus, ekstubiramo pacijenta.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo