Bez aktivnog odnosa bolesnika u liječenju nema željenih rezultata

srce-pacijent-srcane-bolesti-lijecnik-srcani-udar

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Zato predstavljaju vrlo značajan javnozdravstveni problem i uzrokuju velike troškove liječenja.

S ovim problemima upoznata je i farmaceutska tvrka Sandoz, koja je nedavno opremila sobu za najteže bolesnike na kardiologiji kliničke bolnice Sestara milosrdnica s tri kreveta, ormarićima i slikama.

Povodom ove vrijedne donacije razgovarali smo s doc. dr. sc. Dianom Delić-Brkljačić, pročelnicom Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB-a Sestre milosrdnice. Doznali smo kakvi su smještajni kapaciteti bolnice, kako prevenirati srčane bolesti te koje poteškoće prate hrvatsku kardiologiju.

doc. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić             Doc. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić

Tvrtka Sandoz opremila je jednu bolničku sobu s tri kreveta i ormarića te tri slike. Što za vas znači ova donacija?

Djelatnici našeg Zavoda maksimalno se trude svojim radom omogućiti najvišu razinu stručne skrbi za naše kardijalne bolesnike, a većina materijalnih sredstava troši se na lijekove i potrošni materijal nužan za liječenje bolesnika. Ovakva donacija olakšat će našim bolesnicima boravak i liječenje na odjelu i podići kvalitetu boravka bolesnika na odjelu.

Koliko srčanih bolesnika godišnje prođe kroz vaš odjel?

Kroz odjel kardiologije I (koji je jedan od odjela Zavoda za kardiovaskularne bolesti) godišnje prođe preko 1300 bolesnika, a na odjelu imamo 27 kreveta.

Kakvi su smještajni kapaciteti u vašoj bolnici? Je su li ovakve donacije prijeko potrebne?

Smještajni kapaciteti u KB Sestre milosrdnice su dobri i ovakve donacije nisu prijeko potrebne. No,  povećavaju kvalitetu smještaja na našem odjelu i zato su dobrodošle i vrlo smo zahvalni na donaciji.

Kakva je situacija u Hrvatskoj po pitanju kardiologije i postoje li neke poteškoće?  

Situacija u Hrvatskoj po pitanju kardiologije je dobra. Imamo vrlo kvalitetne kardiološke zavode u nizu kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i ostalih bolnica, a posebno bih istaknula vrlo uspješan program zbrinjavanja akutnih koronarnih bolesnika s infarktom miokarda koji vrlo dobro funkcionira u posljednjih deset godina u cijeloj državi.

SrceNa našem Zavodu problem je u dosta staroj opremi, osobito u pogledu ultrazvučnih uređaja i uređaja za elektrofiziologiju, no u tijeku je postupak zanavljanja opreme koji provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, nakon čega bi stanje s opremom trebalo biti puno bolje.

Koje su najčešće kardiovaskularne bolesti u nas i na koji se način usmjeriti po pitanju prevencije?

Najčešće bolesti krvnih žila posljedica su ateroskleroze i manifestiraju se kao infarkt miokarda, moždani udar i periferna arterijska bolest. Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj, predstavljaju vrlo značajan javnozdravstveni problem i uzrokuju velike troškove zbog liječenja, izostanka s posla, nesposobnosti za posao, invalidnosti i prijevremene smrtnosti.

Vrlo je važno reducirati čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti: pušenje, nepravilnu prehranu i nedovoljnu tjelesnu aktivnosti, važno je liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi.

Donacija Sandoza     Tvrtka Sandoz opremila je bolničku sobu s
          tri kreveta i pripadajućim ormarićima

Očekuju li srčani bolesnici previše od liječnika, bi li trebali sami nešto poduzeti po pitanju prehrane i vježbanja?

Izuzetno je važno da se bolesnici sami skrbe o svom zdravlju i slušaju savjete liječnika. Bez aktivnog odnosa bolesnika u liječenju bolesti i eliminiranju čimbenika rizika ne može se očekivati dobre rezultate. Promjenom načina života, prestankom pušenja, povećanjem tjelesne aktivnosti, pravilnom prehranom, smanjenjem povišene tjelesne težine bolesnici mogu smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u vrlo značajnom stupnju i mogu spriječiti pogoršanje bolesti, razvoj komplikacija i nesposobnosti za rad i aktivni život.

Može li se hrvatska kardiologiji svrstati uz bok europskoj i svjetskoj?

Smatram da može. Naši su kardiolozi dobro educirani, odlaze na inozemne stručne skupove, educiraju se u vrhunskim inozemnim centrima i primjenjuju ta znanja u Hrvatskoj.

Nedostaje li nama stručnjaka, mladih kardiologa?

Smatram da se stanje posljednjih godina poboljšava, ali da treba još educiranih kardiologa, budući da stanovništvo stari i broj kardiovaskularnih bolesti se povećava iz godine u godinu.

D. Šorgić

 Prati nas na Viber Public Chatu!