Bez aktivnog odnosa bolesnika u liječenju nema željenih rezultata

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Zato predstavljaju vrlo značajan javnozdravstveni problem i uzrokuju velike troškove liječenja.

S ovim problemima upoznata je i farmaceutska tvrka Sandoz, koja je nedavno opremila sobu za najteže bolesnike na kardiologiji kliničke bolnice Sestara milosrdnica s tri kreveta, ormarićima i slikama.

Povodom ove vrijedne donacije razgovarali smo s doc. dr. sc. Dianom Delić-Brkljačić, pročelnicom
Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB-a Sestre milosrdnice. Doznali smo kakvi su smještajni kapaciteti bolnice, kako prevenirati srčane bolesti te koje poteškoće prate hrvatsku kardiologiju.

             Doc. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić

Tvrtka Sandoz
opremila je jednu bolničku sobu s tri kreveta i ormarića te tri slike. Što za vas znači ova donacija?

Djelatnici našeg Zavoda maksimalno se trude svojim radom
omogućiti najvišu razinu stručne skrbi za naše kardijalne bolesnike, a većina
materijalnih sredstava troši se na lijekove i potrošni materijal nužan za
liječenje bolesnika. Ovakva donacija olakšat će našim bolesnicima boravak i
liječenje na odjelu i podići kvalitetu boravka bolesnika na odjelu.

Koliko srčanih bolesnika godišnje prođe
kroz vaš odjel?

Kroz odjel kardiologije I (koji je jedan od odjela Zavoda za kardiovaskularne
bolesti) godišnje prođe preko 1300 bolesnika, a na odjelu imamo 27 kreveta.

Kakvi
su smještajni kapaciteti u vašoj bolnici? Je su li ovakve donacije prijeko
potrebne?

Smještajni kapaciteti u KB Sestre milosrdnice su dobri i
ovakve donacije nisu prijeko potrebne. No,  povećavaju kvalitetu smještaja na našem odjelu
i zato su dobrodošle i vrlo smo zahvalni na donaciji.

Kakva
je situacija u Hrvatskoj po pitanju kardiologije i postoje li neke poteškoće?  

Situacija u Hrvatskoj po pitanju kardiologije je dobra.
Imamo vrlo kvalitetne kardiološke zavode u nizu kliničkih bolničkih centara,
kliničkih bolnica i ostalih bolnica, a posebno bih istaknula vrlo uspješan
program zbrinjavanja akutnih koronarnih bolesnika s infarktom miokarda koji vrlo
dobro funkcionira u posljednjih deset godina u cijeloj državi.

Na našem Zavodu problem je u dosta staroj opremi, osobito u pogledu
ultrazvučnih uređaja i uređaja za elektrofiziologiju, no u tijeku je postupak
zanavljanja opreme koji provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, nakon
čega bi stanje s opremom trebalo biti puno bolje.

Koje su
najčešće kardiovaskularne bolesti u nas i na koji se način usmjeriti po
pitanju prevencije?

Najčešće bolesti krvnih žila posljedica su ateroskleroze i
manifestiraju se kao infarkt miokarda, moždani udar i periferna arterijska
bolest. Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrtnosti u razvijenim
zemljama, pa i u Hrvatskoj, predstavljaju vrlo značajan javnozdravstveni problem
i uzrokuju velike troškove zbog liječenja, izostanka s posla, nesposobnosti za
posao, invalidnosti i prijevremene smrtnosti.

Vrlo je važno reducirati čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti: pušenje,
nepravilnu prehranu i nedovoljnu tjelesnu aktivnosti, važno je liječiti
povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi.

     Tvrtka Sandoz opremila je bolničku sobu s
          tri kreveta i pripadajućim ormarićima

Očekuju
li srčani bolesnici previše od liječnika, bi li trebali sami nešto
poduzeti po pitanju prehrane i vježbanja?

Izuzetno je važno da se bolesnici sami skrbe o svom zdravlju
i slušaju savjete liječnika. Bez aktivnog odnosa bolesnika u liječenju bolesti
i eliminiranju čimbenika rizika ne može se očekivati dobre rezultate. Promjenom
načina života, prestankom pušenja, povećanjem tjelesne aktivnosti, pravilnom
prehranom, smanjenjem povišene tjelesne težine bolesnici mogu smanjiti rizik obolijevanja
od kardiovaskularnih bolesti u vrlo značajnom stupnju i mogu spriječiti
pogoršanje bolesti, razvoj komplikacija i nesposobnosti za rad i aktivni život.

Može li
se hrvatska kardiologiji svrstati uz bok europskoj i svjetskoj?

Smatram da može. Naši su kardiolozi dobro educirani, odlaze na inozemne stručne
skupove, educiraju se u vrhunskim inozemnim centrima i primjenjuju ta znanja u
Hrvatskoj.

Nedostaje
li nama stručnjaka, mladih kardiologa?

Smatram da se stanje posljednjih godina poboljšava, ali da
treba još educiranih kardiologa, budući da stanovništvo stari i broj
kardiovaskularnih bolesti se povećava iz godine u godinu.

D. Šorgić