Čak 30 posto ljudi s epilepsijom su farmakorezistentni bolesnici, upozorava struka

Epilepsija

U Hrvatskoj je oko 40 tisuća ljudi s epilepsijom, a njih čak 53 posto osjeća se stigmatizirano zbog te bolesti.

Postotak je to koji treba zabrinjavati jer se uz epilepsiju i dalje očito vežu predrasude koje stvaraju kod tako velikog broja oboljelih osjećaj stigme. I predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju dr. Ana Sruk kaže da još uvijek puno ljudi pogrešno smatra epilepsiju duševnom ili zaraznom bolešću.

Epilepsija: bolest s kojom živi 40.000 Hrvata

Izloženi diskriminaciji

Osobe s epilepsijom u općoj su populaciji vrlo često izložene diskriminaciji što je posljedica stavova temeljenih na neznanju. Pojednostavljeno, kod epilepsije dolazi do poremećaja rada živčanih stanica mozga što se može očitovati u obliku različitih epileptičkih napadaja dok uzroci mogu biti različiti strukturalni i metabolički poremećaji mozga ili u manjeg dijela nasljedni čimbenici. Uvijek treba naglasiti da većina osoba s epilepsijom vodi normalan život koji uključuje redovno obrazovanje, zapošljavanje, zasnivanje obitelji, bavljenje sportom i sve druge životne aspekte. Opće je poznato da su postojeće predrasude posljedica nepoznavanja bolesti, poručuje dr. Sruk, inače specijalist neurologije, dodajući kako su upravo te predrasude razlog obilježavanja posebnih dana posvećenih podizanju svijesti o epilepsiji.

A ti su dani posvećeni epilepsiji danas, 11. veljače kada se obilježava Međunarodni dan epilepsije te Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Uz edukaciju i podizanje svijesti javnosti o tomu što je epilepsija, spomenuti dani posvećeni su, dakako, oboljelima od ove bolesti koja je, kako objašnjava dr. Sruk, najčešća kronična neurološka bolest. Spomenuti broj od 40 tisuća oboljelih u Hrvatskoj procjena je struke, ali i konstantan podatak budući da se smatra kako epilepsija zahvaća oko jedan posto stanovništva općenito.

Status oboljelih u nas ne razlikuje se značajno u usporedbi s drugim zemljama te su kod većine, kaže dr. Sruk, napadaji dobro kontrolirani.

"Ipak, osobe s epilepsijom nose specifično breme koje je vezano uz nepredvidljivu pojavu epileptičkih napadaja i koje se može javiti u obliku društvene izoliranosti kao posljedice neznanja i negativnih stavova društva prema osobama s epilepsijom (objektivna stigma). Uz to, često se javlja subjektivna stigma koju čini unutarnja percepcija oboljele osobe da nije dovoljno dobra uz strah da je označena ili vrednovana drugačije iako stigmatizirajuće svojstvo nije poznato ili jasno vidljivo. Nastojimo pratiti svjetske inicijative da sve države osiguraju jednaku kvalitetu života u područjima obrazovanja, zapošljavanja, prijevoza i zdravstvene zaštite uz uspostavljanje prikladnog zakonodavstva koji štiti prava svih osoba s epilepsijom", navodi dr. Sruk.

Kontrola bolesti uz lijekove

Po pitanju dostupnosti liječenja epilepsije u Hrvatskoj možemo reći da dobro stojimo, ali uz napomenu ove specijalistice neurologije da bi se uvjeti propisivanja lijekova trebali prilagoditi suvremenim stručnim smjernicama i pojednostaviti postupak nabave pojedinih lijekova za epilepsiju. Kontrola bolesti u smislu smanjenja broja epileptičkih napadaja u većine oboljelih moguća je uz lijekove no, kako kaže dr. Sruk, 30 posto ljudi s epilepsijom su takozvani farmakorezistentni bolesnici.

"Kontrola bolesti ne postiže se usprkos redovitom uzimanju lijekova te su ti bolesnici kandidati za neurokirurško liječenje koje se također posljednjih godina poprilično usavršilo i pokazuje veliki postotak uspješnosti, u čemu Hrvatska prati suvremena postignuća izvrsnim rezultatima u svojim centrima."

Vitomira Lončar o borbi s epilepsijom: Znam doći u stanja iz kojih ne vidim izlaz

Ivana Rimac Lesički

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!