Ljetni mjeseci, osim uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, sa sobom nerijetko donose i trovanje hranom. Savjete za što sigurnije i ugodnije ljetovanje smo potražili kod dr. Snježane Permozer Hajdarović, liječnice obiteljske medicine iz Kotoribe.
U vrijeme godišnjih odmora smo nerijetko osuđeni na hotelsku hranu ili onu iz restorana. Jesmo li zbog toga u većoj mjeri izloženi crijevno virusnim oboljenjima?
dr. Snježana Permozer Hajdarović
Prema nekim istraživanjima 50-80 posto trovanja hranom potiče iz vlastitog domaćinstva.
S druge strane trovanja u ugostiteljskim objektima su pogubnija jer je njima izložen veći broj ljudi. Razlog trovanja hranom je uvijek propust u higijeni, nedovoljnoj termičkoj obradi namirnica i dugom stajanju namirnica ili pripremljenih jela na toplom, izvan hladnjaka. Znači što je veći higijenski standard u ugostiteljskom objektu, to je i manja vjerojatnost trovanja.
Koje sve opasnosti vrebaju iz zagađene ili pokvarene hrane?
Kao posljedica konzumiranja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, nastaju takozvane alimentarne toksoinfekcije. Trovanja otrovnom hranom, npr. otrovnim gljivama, vrlo su rijetka u odnosu na trovanja hranom koja nastaju uslijed zagađenja raznim bakterijama i njihovim otrovima (salmonele, stafilokok, Proteus, Escherihija coli, Campylobacter, klostridije..). Što je namirnica kvalitetnija za prehranu čovjeka, predstavlja idealniju podlogu za razmnožavanje mikroorganizama. Posebno rizične skupine kod trovanja hranom su mala djeca, trudnice, starije osobe i osobe koje već boluju od neke bolesti.
Koje su posljedice u slučaju konzumiranja takve hrane? Koji su prvi simptomi?
Težina oboljenja koje nastaje zavisi od količine izazivača u hrani ili piću, a također treba imati na umu da kada bakterija zagadi hranu, ona ima potencijal da se dalje razmnožava.
Prvi simptomi obično su proljev i povraćanje, s općim znakovima ili bez njih (prvenstveno temperatura, bolovi u trbuhu, opća slabost). Većina tih poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć nadoknada tekućine, koja mora biti uporna i dovoljna. Pri problemima lakših trovanja hranom potrebno je par dana unositi dovoljno čaja (kamilica, šipak), a potom započeti s lakšim obrocima. Većina pacijenata rado prihvaća juhe (domaće ili polugotove juhe iz vrećice), što je dobar način nadoknade minerala.
Potom slijede prekuhana riža i mrkva te pire od krumpira i bijelo meso. Povremeno se javljaju i teže komplikacije trovanja u vidu prodora bakterija u krv (bakterijemija), upale jetre (hepatitis), upale pluća, upale moždanih ovojnica, paralize (motorička slabost mišića), što zahtjeva ambulantno ili bolničko liječenje.
Kako osigurati kvalitetne i hranjive obroke i ljeti, kada smo na odmoru?
Ne ostavljati hranu na sobnoj temperaturi, pravilno ju pohraniti, pravilno je termički obraditi. Također je važno odvajati kuhane od sirovih namirnica, prilikom čega vrlo često dolazi do prijenosa mikroorganizama s jedne namirnice na drugu. Važno je i održavanje čistoće ruku, svih površina i pribora te ne ostavljanje hrane na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata. Ako se na putovanje nose određene zalihe svježih i kvarljivih namirnica, treba ponijeti sa sobom dva ručna hladnjaka: jedan za namirnice koje će se svakodnevno konzumirati i jedan za namirnice koje će se postupno trošiti.
Koje bismo namirnice trebali izbjegavati tijekom ljetnih mjeseci, a koje se posebno preporučuju?
Tijekom ljetnih vrućina treba osobito pripaziti na konzumiranje i čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso, namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput kremšnita. Među najbitnije spada dovoljna nadoknada tekućine (voda, lagani čajevi). Preporuča se lako probavljiva hrana. U slučaju kupovanja namirnica na štandovima, paziti da ista nije više sati izložena suncu. Dobro oprati voće, povrće i salatu da se odstrane moguća zagađenja i eventualno prisutni insekti. Hrana mora biti termički dobro obrađena – dovoljno kuhana i pečena.
Brojne obitelji na plažama konzumiraju razne sendviče koji cijeli dan stoje na suncu – je li to pametna ideja?
Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija uzročnika trovanja hranom. Konzumiranje bilo koje hrane koja više sati stoji na suncu nikako nije pametna ideja. Kod dužeg boravka na otvorenom, savjetuje se hranu direktno iz hladnjaka ili zamrzivača prebaciti u ručni hladnjak i obložiti smrznutim ulošcima za hladnjak. Ručni će hladnjak duže zadržavati hladnoću ako se u njega stave prethodno zamrznute namirnice i ako je u potpunosti ispunjen. Preporučuje se da se piće i namirnice ne stavljaju u isti hladnjak kako bi se izbjeglo opetovano otvaranje hladnjaka. Na otvorenome, treba paziti da hladnjak stalno bude u hladu.
I za kraj – Vaš savjet čitateljima – kako rizik od ljetnog trovanja hranom smanjiti na najmanju moguću mjeru?
- kod pripremanja hrane redovito perite ruke i čistite radne površine
- temeljito perite posuđe
- pravilno rukujte namirnicama tokom nabavke, pranja, čišćenja i čuvanja
- održavajte čistoću hladnjaka i zamrzivača
- pravilno pripremajte i pakujte hranu za putovanje, izlet i sl.
- prilikom jedenja u usputnim restoranima izbjegavajte velike obroke, pržena i pečena jela
- izbjegavajte hranu koja se nudi na uličnim štandovima i koja dugo stoji na otvorenom
- posebnu pažnju posvetite načinu čuvanja mlijeka i mliječnih prerađevina
- kupljene namirnice treba što prije staviti u hladnjak
- gotova hrana smije stajati na sobnoj temperaturi najviše dva sata
K. Ramić
