Kako očuvati zdravlje srca?

srce-lijecnik-stetoskop5

Istraživači Sveučilišta Johns Hopkins otkrili su kako se slab rad srca u mladih pretilih miševa može popraviti niskokaloričnom prehranom i mršavljenjem, dok kod starijih miševa koji su bili pretili tijekom dužeg razdoblja nije došlo do poboljšanja rada srca. Zaključili su kako je potrebno provesti još istraživanja da bi se otkrilo kako ova saznanja mogu utjecati na srčane bolesti kod ljudi, no studija bi u međuvremenu trebala potaknuti pretile ljude na smanjenje tjelesne težine što je prije moguće kako bi smanjili rizik od bolesti srca u kasnijoj dobi.

Istraživanje Sveučilišta Johns Hopkins provedeno na pretilim miševima dovelo je do otkrića blagotvornih učinaka mršavljenja na zdravlje srca mladih osoba. Naime, istraživači su tijekom studije otkrili kako se slab rad srca u mladih pretilih miševa može popraviti niskokaloričnom prehranom i mršavljenjem. No, kod starijih miševa koji su bili pretili tijekom dužeg razdoblja nije došlo do poboljšanja rada srca, iako su bili na jednakom režimu prehrane. Rezultate istraživanja objavio je časopis Journal of Cardiovascular Translational Research.

"Naše je istraživanje pokazalo da je, što su duže miševi pretili, veći rizik da neće biti moguće poboljšati rad njihovog srca", izjavio je Majd AlGhatrif, stariji autor istraživanja i asistent na Sveučilištu Johns Hopkins.

"Ne znamo jesu li rezultati primjenjivi i na ljude, i ako jesu, pod kojim uvjetima. Ipak, osnovni je zaključak da ćemo od gubitka težine imati više koristi ako što ranije počnemo mršavjeti", izjavila je Lili Barouch, starija autorica istraživanja, asistentica i kardiologinja na Sveučilištu Johns Hopkins. "Svakako je nužno provesti daljnje istraživanje kako bismo saznali bi li naša otkrića bila primjenjiva i na ljude".

Mogu li se "poništiti" štetni učinci debljine na srce?

Barouch ističe da je općepoznato da pretilost povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, a neke su studije pokazale kako se smanjenjem unosa kalorija i mršavljenjem neki štetni utjecaji pretilosti na srce mogu "poništiti". No, dosad nije bilo jasno utječu li na mogućnost poboljšanja funkcija srca dob pojedinaca ili podatak o tome koliko su dugo bili pretili.

Kako bi razjasnili to pitanje, istraživači su proučavali učinke smanjenja unosa kalorija na dvjema skupinama miševa, jedne starijih i jedne mlađih. U mlađoj su skupini bili miševi stari dva mjeseca (u dobi koja odgovara mladim punoljetnicima), a u starijoj miševi stari između šest i sedam mjeseci (u srednjoj dobi). Svi su miševi bili podvrgnuti genetskom inženjeringu kako bi se rodili bez leptina, hormona koji uzrokuje osjećaj sitosti. Manjak leptina uzrokuje prejedanje i pretilost pa su se miševi prejedali kad god im je hrana bila dostupna. Kod miševa obiju skupina došlo je do oštećenja srca, uključujući i pojavu dijastoličke krutosti koja utječe na mogućnost srca da se opušta i puni krvlju te može dovesti do njegovog zatajenja.

I mlađi i stariji miševi nakon četiri su tjedna niskokalorične prehrane podjednako smršavjeli. No, kod mlađih je miševa takav režim pozitivno utjecao na rad srca te doveo do normalne dijastoličke funkcije i smanjenja masnih naslaga u stanicama srca, dok je kod starijih miševa srce ostalo oštećeno, unatoč tome što je došlo do smanjenja oksidacijskog stresa.

Barouch ističe kako je potrebno provesti još istraživanja da bi se otkrilo kako ova saznanja mogu utjecati na srčane bolesti kod ljudi. U međuvremenu, studija bi trebala potaknuti pretile ljude na smanjenje tjelesne težine što je prije moguće kako bi smanjili rizik od bolesti srca u kasnijoj dobi.

Izvor: časopis Journal of Cardiovascular Translational Research

Ordinacija.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!