Kardiovaskularne komplikacije glavni uzrok smrti u dijabetičara

srce

Iako se o prevenciji šećerne bolesti i posljedicama neliječenja stalno govori, broj oboljelih je poražavajuć pa smo tako svjedoci porasta prevalencije šećerne bolesti na globalnoj razini

Prema podacima Registraosoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj 284.185 punoljetnih osoba ima postavljenu dijagnozu. O najnovijim spoznajama kod prevencije i liječenja
posljedica dijabetesa govorilo se na održanom skupu „Pristup kardiovaskularnom riziku u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2“, a u organizaciji Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac- KB Merkur i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predstojnica SK Vuk Vrhovac za dijabetes i endokrinologiju prof. dr.sc Lea Smirčić-Duvnjak, pojasnila je zašto se ponavljano govori o kardiovaskularnom riziku u dijabetesu.

“Nijemi infarkti”

"Kronične komplikacije šećerne bolesti, koje nastaju kao posljedica oštećenja krvnih žila, najznačajniji su uzrok morbiditeta i mortaliteta dijabetičkih bolesnika. Makrovaskularne komplikacije zahvaćaju velike krvne žile srca, mozga i okrajina. Nisu specifične za šećernu bolest, ali se u dijabetičkih bolesnika javljaju osam puta češće u odnosu na nedijabetičku populaciju te od njihovih posljedica umire preko 80% dijabetičkih bolesnika",
objašnjava dr. sc. Smirčić-Duvnjak i dodaje: "Uzrokuju cerebrovaskularnu bolest, koronarnu bolest i perifernu vaskularnu bolest koje se manifestiraju moždanim udarom, srčanim udarom, zatajenjem srca, aritmijama i perifernom vaskularnom bolešću. U
dijabetičkih bolesnika uslijed autonomne neuropatije česti su tzv “nijemi infarkti” u kojih izostaju tipični simptomi zbog kojih se bolesnici javljaju u hitnu službu. 
Istraživanja pokazuju kako je trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj u 2016. godini iznosio 4,6 milijardi kuna, odnosno 19,8% budžeta HZZO-a. Kardiovaskularnekomplikacije vodeće su po udjelu troškova (57%) i glavni su uzrok smrti udijabetičkih bolesnika."

"Ovi podaci pokazuju koliko je važno na vrijeme prepoznati i liječiti šećernu bolest, ali i podići svjesnost šire javnosti kako bi se spriječile njezine komplikacije i produžio kvalitetniji život osoba sa šećernom bolešću.
Razvoj kardiovaskularnih komplikacija znatno je učestaliji u osoba s nereguliranom glikemijom, povišenim vrijednostima krvnog tlaka, masnoća i s prekomjernom tjelesnom težinom.", naglašava važnost prevencije prof.
Smirčić-Duvnjak.

Akademik Davor Miličić upozorava na adekvatno liječenje.

"Trećina dijabetičara boluje od zatajenja srca što je vrlo ozbiljan problem sa smrtnom prognozom unutar pet godina.
 Potrebno je što ranije prepoznati ovo stanje te započeti liječenje s lijekovima koji su prilično učinkoviti te smanjuju smrtnost i moguće komplikacije." upozorava akademik Miličić.

Proteklih desetak godina zabilježeno je značajno poboljšanje mogućnosti liječenja oboljelih od šećerne bolesti u vidu pojave novih lijekova s različitim mehanizmom djelovanja u odnosu na postojeće.

Kardiolog savjetuje kako ove godine očuvati zdravlje srca

Novi lijekovi kao pomoć

"Ti su lijekovi omogućili postizanje glukoregulacije bez rizika hipoglikemije, uz povoljne učinke na smanjenje tjelesne težine i krvnog tlaka. Od posebnog je značaja podatak da su za neke lijekove iz pomenutih skupina istraživanja kardiovaskularne sigurnosti dokazala učinak na smanjenje glavnih kardiovaskularnih događaja u dijabetičkih bolesnika.

Rezultati studija koje su ukazale na kardiovaskularnu dobrobit ovih lijekova snažno su odjeknuli svjetskom stručnom javnošću i unijeli novo svjetlo u terapijski pristup dijabetičkim bolesnicima s kardiovaskularnom bolešću. Spomenuti lijekovi dostupni na našem tržištu, ali neki uz nadoplatu od strane bolesnika" ističe prof. Smirčić-Duvnjak.

Evo tko ne bi smio uživati u seksu nakon infarkta!

Osim dostupnih lijekova, u svrhu prevencije i liječenja često se spominje i mediteranska prehrana. Liječnici i nutricionisti je hvale, izgleda kako mediteranske namirnice i dalje nisu dovoljno na našim tanjurima.

"Mediteranska prehrana je danas hit, dio je svih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali se i otvaraju brojna pitanja i diskusije na tu temu. Naime, ne živi svi na svijetu na području Mediterana teško je stoga nametnuti samo taj oblik prehrane. Smatra se kako bi se u svakom dijelu svijeta trebalo voditi izborom namirnica koje bi se preporučile u
lokalnim dijetama - one koje su dostupne i u skladu s tradicijom,"  pojašnjava akademik Miličić te dodaje: "Mi imamo prilike iskoristiti sve prednosti Mediterana, ali čitatelji bi
trebali znati da se ne radi samo o prehrani, radi se o stilu života, a u današnje užurbano vrijeme to je vrlo teško postići. Mediteranski stil života je značio rano ustajanje, lagani obroci, rana večera, odmor nakon ručka i redoviti obroci – pojašnjava akademik Miličić te naglašava kako treba razmišljati o načinima kako poboljšati prehrambene navike cijele nacije te se prilagoditi modernom načinu života i materijalnim mogućnostima

"Kretanje, redovite kontrole, pravilna prehrana i pravovremeno uzimanje lijekova najbolji su put ka prevenciji dijabetesa i života s njim" zaključuje.

Ana Abrahamsberg/Večernji list

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!