Kongres o kliničkoj prehrani: Osniva se centar za kliničke smjernice

Zdrava prehrana

U tijeku su pregovori sa Svjetskom bankom o osnivanju Centra za pisanje kliničkih smjernica te se trenutačno formira ekspertni tim koji će se za to educirati u Londonu, velika je najava koja se mogla čuti na petom kongresu Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora.

U knjižnici HAZU okupio se veliki broj sudionika i posjetitelja kongresa ovog društva, a novosti je najavio predsjednik društva prof. dr. sc. Željko Krznarić. Ovaj je liječnik zagrebačkog KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora okupljene u kongres posvećen kliničkoj prehrani uveo pregledom dosadašnjeg rada Društva i područja kliničke prehrane, kojim se bave već 30 godina. Među ostalim, okupljene je podsjetio na dosadašnja stručna okupljanja i njihove rezultate poput formiranja Adriatic Club of Clinical Nutrition. Što se tiče aktualne situacije po ovom pitanju, na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nalazi se niz dostupnih pripravaka, ali su, kako je rečeno, konstantnim razvojem i zahtjevi kliničke prehrane sve veći.

Prof. dr. sc. Sanja Kolaček iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj održala je predavanje o ulozi prehrane u epigenetici i dugoročnom programiranju zdravlja, istaknuvši da se u zadnjim desetljećima dogodila nagla promjena morbiditeta.

Bolesti koje su haračile svijetom nestale su, a druge su naglo počele rasti. U porastu su autoimune, kardiovaskularne i degenerativne bolesti, a za sve njih ćete čuti da se ne mogu u potpunosti objasniti naslijeđem niti promjenom okoliša. Ako razgovaramo o tome što je to razvojna plastičnost, to znači da nas okolina modelira i moramo znati da evolucija nije usmjerena ka dugovječnosti i zdravoj starosti nego obnavljanju i održanju vrste, što znači da je cilj multiplicirati, rekla je prof. Kolaček, koja je hranu u epigenetici objasnila i konkretnim primjerima.

Tako je ukazala na nizozemsko istraživanje populacije koja je 1945. gotovo šest mjeseci živjela pod restrikcijama jer nije dobivala hranu. Kada je nastupila glad, svi su jeli 400 kalorija dnevno, osim trudnica i djece koji su jeli 700 kalorija, a tu populaciju Nizozemska je nastavila redovito pratiti te su dokazali da su kasnije u životu zdravstveno najgore prošli oni koji su najdulje bili izloženi gladi.

Nije problem ako ste prilagođeni kad vas čeka glad, problem je kada promjene nastupe odjednom, poručila je prof. Kolaček.     

Ivana Rimac-Lesički

 Prati nas na Viber Public Chatu!