Moždani udar ubije dvostruko više žena nego rak dojke - kako se zaštititi?

mozdani udar,Shutterstock 159823838

Svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke

Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko neurološko društvo i Gradski ureda za zdravstvo Grada Zagreba ove godine prvi prvi puta u Hrvatskoj organiziraju javnozdravstvenu akciju "Dan crvenih haljina" koja za cilj ima podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena, upozoriti na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjena načina života.

Idejna začetnica ove akcije i predsjednica organizacijskog odbora prof. dr sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan I prof. dr sc. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog Neurološkog društva pozivaju sve žene da 01. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku. Doprinos akciji je dala I umjetnica Petra Huzjan koja je nacrtala je zaštitni znak – siluetu žene u crvenoj haljini koja je istovremeno krhka i snažna i koja savršeno oslikava misiju ove akcije.

Karcinom štitnjače četiri je puta češći u žena, a ovo su faktori rizika  

“Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj a ukoliko pogledamo statistiku što se tiče spola, vidjeti ćemo da, pogotovo u dobi od 75 godine na više, ta bolest značajno češće pogađa žensku populaciju.” napominje prof. dr sc. Zdravka Poljaković, te smatra kako se specifičnost ženskog moždanog udara može ukratko sažeti i u tri dokazane tvrdnje: moždani je udar u žena nedovoljno istražen, nedovoljno prepoznat i nedovoljno liječen.

“Žene se značajno teže oporavljaju ali i na žalost više umiru od posljedica udara od muškaraca. Tako će mortalitet u žena biti prema nekim studijama i do 1.5 puta veći od mortaliteta u muškaraca. Poremećaj gutanja nakon moždanog udara imati će 15% žena u odnosu na 9% muškaraca, nemogućnost o samostalnoj brizi za sebe otprilike 30% žena u odnosu na 15-20% muškaraca, a nepokretnih će ostati 32% žena u odnosu na 18% muškaraca. Jedan od glavnih razloga za navedenu statistiku je i dob, budući da žene žive duže, te su generalno gledajući starije od muškaraca u trenutku oboljevanja, a i time podložnije raznim komorbiditetima (ostalim bolestima). Ipak dio razloga leži i u činjenici da žene više zanemaruju svoje simptome, kasnije dolaze u bolnicu, teže pristaju na sve metode liječenja i/ili rehabilitacije i češće žive same zbog čega je su lošije zbrinute i nakon moždanog udara.” istiće prof. Poljaković.

Moždani udar kod mlađih žena

Mlade žene često koriste hormonalnu terapiju iz više razloga, a ona u pojedinim okolnostima može značajno povisiti rizik nastanka moždanog udara.

”Razdoblje trudnoće, poroda i ranog postpartalnog perioda također, uslijed hormonalnih promjena, može utjecati na povišeni rizik nastanka moždanog udara, pa čak i pojedine metode umjetne oplodnje. Osim uobičajenih oblika moždanih udara, dešavaju se i drugi oblici moždanih udara koji su najčešće posljedica hormonalnih promjena tijekom trudnoće, stoga se ponekad i teže prepoznaju odnosno kasnije započnu liječiti. " pojašnjava liječnica, a slićno se odnosi i na menopauzu i potrebu hormonalnog nadomjesnog liječenja. Migrena, kao jedna od učestalijih bolesti baš u žena, također je povezana s povećanim rizikom nastanka moždanog udara.

Promjena navika kao prevencija

Odluka o promjeni života jedna od ključnih odluka u prevenciji prvog ili ponovljenog moždanog udara.

“Briga o čimbenicima rizika obuhvaća kontrolu i regulaciju krvnog tlaka, kontrolu srčanog ritma, praćenje i korekciju laboratorijskih parametara (šećera, masnoća), ali i općenito zdrav način života odnosnoodržavanje primjerene tjelesne težine, održavanje određene razine fizičke aktivnosti, dovoljno sna, očuvanje vlastitog psihičkog integriteta prihvaćanjem ili promjenom stvarnosti iz najbliže okoline što ponekad podrazumijeva i promjenu posla ili promjenu obiteljskih okolnosti koje dovode do nezadovoljstva. Ovi posljednji koraci u promjeni načina života su i najteži, ali ponekad i suštinski, zbog čega je bilo koji oblik psihičke potpore ženama nakon preboljelog moždanog udara izuzetno značajan.”, zakljućuje prof. Zdravka Poljaković

Ana Abrahamsberg/Večernji list

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!