Nezdrava prehrana, previše alkohola, pušenje i pretilost – ove bi nas nezdrave navike mogle gurnuti ravno u ralje epidemije raka jednjaka i želuca, utvrdio je tim vodećih britanskih stručnjaka sa Sveučilišta Nottingham.
Istraživanjem koje je trajalo posljednjih pet godina, znanstvenici su
nastojali pronaći način kojim bi se poboljšavali
dosadašnji tretmani za liječenje ove vrste karcinoma. Znanstvenike je na predani rad potaknuo veliki porast incidencije
raka jednjaka (ždrijela) i gornjeg dijela želuca u posljednjih 40 godina. Od 1970-ih incidencija ovih
karcinoma povećana je, samo u Velikoj Britaniji, za 50 posto kod muškaraca i 20
posto kod žena.
Liječnici vjeruju da su promjene
u prehrani i načinu života ključni faktori koji se kriju iza naglog povećanja
broja oboljelih. Trenutni standardni tretman za potencijalno operirabilan
rak sastoji se od 12-tjedne intenzivne kemoterapije, nakon čega slijedi
operacija (ako je tumor operabilan), a zatim i drugi dio 12-tjedne kemoterapije.
Ovo dugotrajno i intenzivno liječenje je potencijalno toksično,
utječe na kvalitetu života, te je u većini slučajeva korisno samo kod
bolesnika koji reagiraju na kemoterapiju.
Istraživanje obavljeno pomoću molekularne patologije karcinoma
i DNA proteinske tehnike na uzorcima tumora 250 operiranih pacijenata je
pokazalo kako je samo između 40 i 50 posto ovih adenokarcinoma zapravo reagiralo
na kemoterapiju. Osim toga, istraživanje je također
identificiralo obećavajući marker proteina uključen u popravak DNA stanicama
raka koji predviđa otpornost na kemoterapiju u tumorima.
Nove bi informacije mogle pomoći liječnicima da donesu odluku o
tome hoće li preporučiti drugi tijek snažne kemoterapije nakon operacije.
Istraživanje također otvara put za šire
specijalizirane kliničke studije kojima bi se pacijenti pratili u
realnom vremenu, što bi moglo dovesti do
nove kombinacije kemoterapije.
Rezultati istraživanja
su objavljeni u časopisu British Journal of Cancer.
K. R.
