Blagdanska depresija ne postoji

Blagdani, stres, pokloni, depresija

Svake godine početkom prosinca počinju priprema za blagdane. Okićene ulice, trgovi, trgovine, na svakom koraku vrebaju lampice i razni ukrasi. Sve je to praćeno prigodnom glazbom koja bi trebala probuditi ushićenje i veselje u vama. No, vi se ne osjećate tako? Što kada blagdani postanu opterećenje, a tuga zauzme mjesto očekivane sreće? Ne brinite, niste jedini.

Okolina koja nas okružuje ponekad ima nerealna očekivanja. Smatraju kako se u vrijeme blagdana i iščekivanja istih svi trebamo osjećati sretno, lepršavo, poletno i zadovoljno. Umjesto toga, vi se osjećate umorno i pod velikim ste stresom. U razgovoru s nekolicinom građana, otkrili smo koji su najčešći razlozi tuge u vrijeme blagdana:

Usamljenost. Članovi uže obitelji zbog udaljeljenosti ili nekih drugih obaveza ne mogu biti s vama u božićnoj noći. Dobro je poznato da je to obiteljski blagdan i u nedostatku bliskih osoba često se osjetimo bezvoljno i prazno.

Gubitak bliskog člana obitelji, nedavna rastava i sl. Bude se lijepa sjećanja na nekadašnje blagdanske proslave. Navika na neke ljude i nedostatak istih može ozbiljno ugroziti vaše raspoloženje. Iako je teško, treba se pokušati prilagoditi novoj situaciji.

Financijska nemogućnost. Blagdani su s godinama postali odveć komercijalizirani. Većinu ljudi umjesto odmora i obiteljskog okruženja blagdani asociraju na kupovinu, što kupiti i koliko platiti (ne treba posebno naglašavati trenutnu financijsku moć građana naše zemlje).  "Svake godine isto: strka oko poklona, a novaca je malo. Svi nešto očekuju jer je vrijeme darivanja, a ja u korist njih oduzmem sebi mogućnost priuštiti si ono što smatram da zaslužujem“, rekla nam je 42-ogodišnja Ž. K., te dodala kako se s godinama zbog toga prestala veseliti blagdanima.

Previše slobodnog vremena. Opterećenost poslom i svakodnevne obaveze predstavljaju nam golem teret. Unatoč tome što nam treba odmor, promjena dnevne rutine može ugroziti naše dobro raspoloženje. Ukoliko se pažnja ne preusmjeri na nama zanimljive aktivnosti, odmor možemo provesti lošije od očekivanoga. Više slobodnog vremena znači i više vremena za nepotrebna razmišljanja, što može dovesti do osjećaja praznine. Slično se događa i za vrijeme godišnjih odmora, a nedjelja se zbog manjka aktivnosti smatra najdosadnijim danom.

Manjak svjetlosti. Dobro je poznato kako svjetlost pozitivno utječe na ljude. Pred kraj godine dani su kraći, malo je lijepih i sunčanih dana. U studenome i prosincu dani su najkraći, a sunca dobivamo na kapaljku. Puno se ljudi u ovom vremenu osjeća lošije no inače.

Bez brige, sve navedeno ne mora nužno značiti kako bolujete od depresije. Više o tome kako se nositi sa spomenutim teškoćama otkriva i savjetuje dr. Milan Košuta, psihoterapeut:

"Ne postoji blagdanska depresija. Postoji nelagoda u ljudi koji ne žele podleći pritiscima kojima društvo određuje što je "ispravno" a što "neispravno". Ta nelagoda se može pojačati ako je osoba u nedavnoj prošlosti doživjela gubitak bilo kakve vrijednosti: prekid veze ili braka, gubitak posla, ozbiljan nagovještaj gubitka, smrt ili teška bolest bliske osobe, teška i prijeteća bolest. S druge pak strane, takvi društveni pritisci olakšavaju čovjeku da kroz jasno "ne“ normama koje nisu dio njegova autentična postojanja, izgrade svoju osobnost. Jedinstvenost i neponovljivost, premda to zvuči nekome kao fraza, izgrađuju se cijeli život. Jedinstvenost i neponovljivost ne znači hedonizam i egoizam. Upravo obrnuto, tek kad doživim sebe kao posebnu i neponovljivu osobu, i kad mi je svaki dan nov i poseban, mogu u drugome tako nešto vrijedno prepoznati ili mu olakšati da prepozna. To je prevencija da blagdanska nelagoda ne poprimi razmjere bolne tjeskobe, očajanja ili možda depresije. Dovođenje u svjesno sposobnosti da se može odabrati između nekoliko mogućnosti, također djeluje preventivno. Tako npr. i kada se nema novaca može se lijepo zamotati neka draga knjiga i dati je kao dar. Puno mi je draži takav dar od darova, koliko god koštali, tipa "kupit ću mu samo da ga se riješim“. Svjetlost je izuzetno važan faktor i nedostatak istog pogoršava u većine ljudi raspoloženje. Svemu tome skloniji su ljudi koji su već imali depresivnu epizodu. Srećom, blagdanska nelagoda prođe čim prođu blagdani“.

Ukoliko se i nakon blagdana osjećate loše, svakako potražite savjet stručnjaka. Osjetite li dodatne simptome poput nesanice, naglog dobivanja ili gubitka na težini, glavobolje, ako ste pretjerano tjeskobni i razdražljivi, te ako aktivnosti koje vas inače uveseljavaju obavljate smanjenim ili nikakvim intenzitetom (posao, hobi, seks, druženje s prijateljima itd.), povjerite se članovima obitelji i zajednički potražite pomoć.
"Članovi obitelji mogu pomoći jedni drugima tako da slušaju i čuju jedni druge. Idealno je pokušati čuti i razumjeti drugoga čovjeka ne u vlastitim terminima, već u terminima i na način kako taj čovjek doživljava svijet. To se onda zove – podrška“, savjetuje dr. Košuta.

Dragi čitatelji, nakon što ste nas pozorno pročitali, želimo vam za kraj reći da budete ono što jeste i činite samo ono što je u skladu sa svojim željama i potrebama. Donesite još danas odluku – više ću se voljeti i više misliti na sebe. Sebično? Ne! Razumno? DA!

Ordinacija.hr želi vam sretne blagdane!

Prof. Ivana Grbavac

 Prati nas na Viber Public Chatu!