U intervjuu s dr. Antom Škarom saznali smo koji su poremećaji rada hormona štitnjače, koji su uzroci nastanka bolesti iste, kod kojeg se spola više pojavljuju i zašto. Po odgovore na postavljena pitanja uputili smo se u Polikliniku Leptir – zanimljivog i simboličnog naziva jer je štitnjača zapravo leptirastog oblika.
Poliklinika Leptir prvi je privatni centar u Hrvatskoj specijaliziran
za sve medicinske usluge vezane uz štitnjaču. Njen osnivač je dr. Ante Škaro,
spec. otorinolaringolog, kirurg glave i vrata kojemu je ideja vodilja “bolje
spriječiti nego liječiti“. Osim dijagnoze, liječenja i rehabilitacije, sve o
štitnjači možete saznati u savjetovalištu Poliklinike koja nudi i prevenciju. U
svim prostorijama prevladava ljubičasta nijansa, a to je ujedno i boja uniforme
osoblja, što odskače od klasične i službeno bijele koju stalno susrećemo po
bolnicama.
Što je to štitnjača i gdje se točno ona nalazi?
Dnevna bolnica poliklinike Leptir
Štitnjača ili štitna žlijezda je hormonalni organ koji se
nalazi u donjoj trećini vrata. Ona ima oblik leptira koju čine desni i lijevi
režanj, koji su povezani tkivnom premosnicom koja prolazi ispred dušnika i
ispod grkljana. Štittnjača je glavna metabolička žlijezda koja luči dva
hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Hormoni su građeni od
aminokiseline i joda, a njihov neuravnotežen omjer može dovesti do poremećaja stvaranja hormona
štitnjače i time izazvati disbalans.
Koje su funkcije štitnjače i njenih hormona T3 i T4?
Povećava sintezu i razgradnju bjelančevina, pospješuje
metabolizam masti i ugljikohidrata, potiče rast mladih ljudi, te se povećavaju
mentalni procesi. Hormoni T3 i T4 utječu na rast i razvoj organizma, kretanje,
spavanje, dišni i srčanožilni sustav, mozak, probavu, te rad ostalih žlijezda s
unutrašnjim izlučivanjem (npr. spolnih žlijezda). S lučenjem hormona T3 i T4
upravlja mozak. Mozak preko još jedne žlijezde, hipofize, luči TSH hormon koji
stimulira štitnjaču na rast i lučenje što više hormona. Mozak ne dopušta ni
previše ni premalo hormona, već koliko je potrebno za funkcioniranje u danoj
situaciji. Jako je bitno uravnotežena prehrana kako ne bi došlo do poremećaja u
radu svih organa od kojih najviše strada štitnjača. S jedne je strane povećan
iznos energije, a s druge strane je loš unos pravih sastojaka. Zbog toga se
jodira sol i na taj način se osigurava, ako ne pojedemo hranu bogatom jodom
(ribe, školjke, morski plodovi), unos dovoljnih količina joda. Važno je da više
od 40 posto dnevnog unosa bude u bjelančevinama jer je to izvor aminokiselina i
time se proizvode hormoni štitnjače i drugi hormoni.
Što kada se dogodi neki poremećaji u radu hormona?
Poremećaje rada štitnjače dijelimo u dvije skupine:
Hipertireoza ili pojačano lučenje hormona, gdje dolazi do
bržeg sagorijevanje glukoze i nekontroliranog trošenja energije što dovodi do
iscrpljenja metabolizma. Glavna značajka je da pacijenti imaju ubrzan stanični
metabolizam. Najčešći simptomi su nervoza, nemir i razdražljivost, nesanica,
pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, mršavljenje, učestale stolice,
poremećaji menstrualnog ciklusa (što može dovesti i do neplodnosti), povećana
štitna žlijezda (guša) i pritisak u vratu, buljave oči, smetnje vida i sl.
Teško stanje koje zahtjeva brzu pomoć jer može doći i do zatajenja srca.
Najčešći uzrok je autoimuna bolest Basedow-Gravesova bolest (70, 80 posto
slučajeva) u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz
štitnjače. Prate ju promjene na očima, tzv. buljave oči. Liječiti se može
ljekovima koji sprječavaju proces proizvodnje hormona štitnjače (tzv. tireostatici).
Dovodi se do stanja normalnih hormona, ali ako kroz dvije godine nema pomaka uz
lijekove, onda se odlučujemo na trajno riješenje- odstranjivanje štitnjače
operativnim putem i namjernim uvođenjem manjka hormona. Alternativa operaciji
je liječenje radioaktivnim jodom. Jod ulazi u stanice štitnjače i dovodi do
hipotireoze, manjka hormona.
Analizator za labratorijsku obradu hormona
Hipotireoza – drugi poremećaj, smanjenje funkcije štitne
žlijezde.Takva štitnjača ne može organizmu ponuditi dovoljno hormona i očituje
se usporenim radom stanica. Organizam funkcionira na nižoj energetskoj razini. Simptomi su umor, slabost, pospanost, depresija, pomanjkanje koncentracije,
usporen ritam srca, neuredne i bolne menstruacije, neplodnost, smanjen apetit i
debljanje (jer im je usporen metabolizam), nadutost, promuklost, zatvor,
podbuhlo lice, natečene ruke i stopala i slično. Nedostatak hormona u dječjoj
dobi izaziva izrazito usporen mentalni i psihofizički razvoj (kretenizam). Najčešći
uzrok je autoimuna ili autodestruktivna bolest
Hashimotov tireoiditis kod 10, 20 posto ljudi. Kod ostale većine se
događa da zbog pojačanog psihofizičkog angažmana štitnjača je stalno pod udarom
i na taj se način troši i ne stvara dovoljnu koncentraciju hormona. Često se
pojavljuje tijekom trudnoće, poroda, menopauze, pa je jasnije da češće pogađa žene.
Također, to je i stanje nakon liječenja radioaktivnim jodom ili operacijom.
Što se događa kod uznapredovalog poremećaja štitnjače?
Poremećaj štitnjače dovodi do bolesti štitnjače. Znači,
poremećaji uzrokuju čvorove u štitnjači koji uznapredovalim promjenama mogu
dovesti do karcinoma štitnjače, neovisno radi li se o mlađoj, srednjoj ili
starijoj dobi, dakle, u bilo kojoj dobi i kod oba spola. Zato je bitno pravovremeno
prepoznati poremećaj i određeno stanje, djelovati preventivno i spriječiti
stvaranje karcinoma. Dođe li ipak do nastanka karcinoma, današnja medicina ima
i na to odgovor. Život bez štitnjače je moguć uz nadomjestak hormona koji su
dostupni i jeftini i. Dakle, hormoni se mogu
nadoknaditi sintetskim hormonima.
Što savjetujete čitateljima?
Kod sistematskih pregleda preporučam napraviti ultrazvuk
štitnjače. Ultrazvukom možemo puno ranije otkriti čvorove i pratiti situaciju.
Prvo se dijagnosticira stanje, nastoji spriječiti daljnje pogoršanje, a ako je
jedino riješenjei ako se pojave sumnjive promjene nakon obrade, poseže se za
operativnom metodom. U slučaju vidljivih
promjena, poput zadebljanja štitnjače koja se vidi prostim okom, stanje već
može biti alarmantno. Savjetujem i redovito praćenje hormona štitnjače.
Koje dobne skupine najčešće imaju poremećaje rada štitnjače?
Operacijska sala Poliklinike Leptir
Sada puno više žene dolazi s 30, 40, 50 godina, dok su prije
dva, tri desetljeća češće bile žene puno starije dobi. Žene su puno
hormonalnije (menstruacije, porodi), pa imamo puno više posjeta žena. No, dosta
je i muškaraca kojima se promijenio tempo i stil života, sve veći ih se broj
javlja, a puno češće s hipertireozom. Sveukupno gledajući, češći je poremećaj hipotireoza.
Janica Kostelić i Blanka Vlaši imale su taj poremećaj. To je klasičan primjer kada profesionalan angažman u
sportu dovodi do poticaja da se dogodi taj poremećaj. Kod obje sportašice
riješilo se operativnim putem i brzo su se vratitle svakodnevnom životu i svojim
sportskim uspjesima. To su primjeri u kojima se vidi kako se i nakon toga može
održati kvaliteta života bez štitnjače.
Koji je spol skloniji ovim poremećajima? Ima li to poveznicu
sa stresom?
Naravno! Zbog financijskih prilika i žene i muškarci moraju
raditi. U većini primjera žena je bliskija s djecom i obitelji, više toga drži
u kući, a uz posao ima i dodatne obveze. Samim time je podložnija stresu nego
što je to muškarac. I u emocionalnom smislu žene su osjetljivije, drugačije
razmišljaju, nježniji su spol, a i hormonalnije. Također, veliki je problem i
prehrana! Zbog obveza, cijeli se dan ništa ne jede, tek jedan obrok navečer. To
je isto krivac za velike probleme s drugim bolestima, a među ostalima i za
probleme sa štitnjačom. Zbog povećanja stresa u svakodnevnom životu, naravno da
se povećava broj onih koji imaju poremećen rad štitnjače.
Osim stresa, koji su još uzroci poremećaja rada štitnjače?
Nasljedni faktor – ako netko u obitelji ima te probleme,
veća je vjerojatnost da će se to dogoditi i nama. Uz stres i neuravnoteženu
prehranu, vjerojatnost pojave poremećaja štitnjače su zaista veliki.
Zračenje koje je nastalo kao posljedica katastrofe u Černobilu. Diljem cijele Europe,
a tako i u Hrvatskoj, ostavilo je velike posljedice, što se često navodi kao uzrok
karcinoma štitnjače.
U Poliklinici Leptir također možete dobiti i vrijedne
savjete prehrane uslijed bolesti koju imate od nutricionistkinje Željane
Zović. Pitali smo ju koji su osnovni savjeti prehrane kod bolesti štitnjače. “Prehrana bi trebala biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama,
mahunarkama… Mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo i riblje ulje,
banane i cjelovite žitarice su namirnice korisne za funkciju štitnjače. Treba
izbjegavati pića bogata kofeinom i alkohol, a povećati unos vode“, rekla nam je
dipl. ing. Zović.
Ivana Grbavac
