Bakteriju pneumokok u nosu ima 60 posto djece, posebice onih u kolektivu odnosno u vrtićima, a njezini pojedini sojevi su invazivnog karaktera te izazivaju tešku kliničku sliku.
Europske zemlje trenutno se suočavaju s porastom otpornosti pneumokoka na antibiotike, a takva je situacija i u Hrvatskoj koja je inače jedna od svega tri zemlje EU koja u programu cijepljenja nema cjepivo protiv ove bolesti. Ključne su to činjenice koje su se o pneumokoknoj bolesti mogle čuti na nedavnoj konferenciji u organizaciji Klinike za dječje bolesti, a koja je okupila pet stručnjaka upravo na temu situacije pneumokoka u nas. U tonu trenutnih javnih prijepora o štetnosti i dobrobiti cijepljenja generalno, pet stručnjaka okupljenih na ovoj konferenciji poručilo je da je njihov stav kao liječnika jasan – cijepljenje je učinkovita mjera prevencije zaraznih bolesti.
U ovoj cijeloj kakofoniji cijepiti ili ne mogu reći da dok se cijela Amerika ponosi jer su eradicirali ospice. Kod nas, koji smo to učinili prije 40 godina, ta se bolest vraća natrag. Mogu prenijeti i svoje osobno mišljenje i reći da je cijepljenje jedno od najvećih tekovina medicine i podsjetiti da nema beznačajnih bolesti – uvodno je rekao dr. Zoran Bahtijarević, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb gdje dobivaju sve više upita roditelja o pneumokoknoj bolesti.
Infekcija u praksi
Kako ta infekcija izgleda u praksi opisao je prim. Milivoj Jovančević pojasnivši da izrazito agresivni sojevi pneumokoka mogu otići u krv i izazvati sepsu, ali i upalu mozga, uha i pluća.
Slijed događaja je nevjerovatno brz; dijete vam je dobilo temperaturu, odlazite u Klaićevu, tamo shvate da djetetu jako nije dobro. Sami počeci su nespecifični, praktički ništa ne vidite osim temperature – opisao je prim. Jovančević, pedijatar koji je napomenuo kako pneumokok nakon par susreta s antibiotikom postane otporan.
O toj rezistenciji na liječenje govorila je dr. Iva Butić iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević napominjući da u Hrvatskoj liječnici više ne mogu odabrati penicilin kao prvi lijek jer je visoka otpornost.
Imamo takvu rezistenciju koja nam onemogućava da empirijski krenemo sa prvom linijom antibiotika nego odmah moramo ići sa širokim spektrom. Cijepljenjem s 10valentnim cjepivom moglo se u Hrvatskoj spriječiti 63 posto bolesti, a sa 13valentnim cjepivom njih čak 84 posto – rekla je dr. Butić dodajući da su trećina oboljelih od pneumokokne bolesti djeca.
Konkretno ta izvanbolnička potrošnja antibiotika kod nas je pet puta veća nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe, istaknuo je prof. dr. sc. Goran Tešović iz Zarazne napominjući da je upravo to razlog zašto su sojevi pneumokoka kod nas dvostrukog potencijala.
Sad se priča o povijesnoj smrtnosti u siječnju u Splitu; ona jest primarno potaknuta tipom influence A, ali većina tih ljudi je umrla od pneumokokne komplikacije. Benefit cijepljenja protiv pneumokoka je višestruk, samo Rumunjska, Estonija i Hrvatska nemaju pneumokokno cjepivo. Kod nas je dostupno za takozvane pripadnike rizičnih populacija, a ja moram reći da smo analizom kliničkih podataka o našim bolesnicima dokazali pneumokoknu bolestu kod samo četiri posto rizične populacije, dakle u 96 posto slučajeva bolest je bila u zdrave djece – rekao je prof. Tešović.
Zaključno je prof. dr. sc. Aida Mujkić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, poručila kako je stav struke zajednički i da je cijepljenje jedna od najučinkovitijih mjera prevencije te da uskraćivanje djecu stavlja u neravnopravan položaj.
Foto: Shutterstock
Autorica: Ivana Rimac Lesički
