Policajci su skloniji srčanim bolestima

policajac

Stručnjaci su utvrdili kako uzrok povećane opasnosti od arteroskleroze leži u stresu na zadatku.

Istraživači Sveučilišta Buffalo dugoročnom su studijom došli do zaključka da policajci imaju veći rizik za razvijanje srčanih bolesti od ostatka populacije. Stručnjaci su utvrdili kako uzrok povećane opasnosti od arteroskleroze (zadebljanju krvnih žila koje vodi srčanom udaru) leži u stresu na zadatku.

"Uzeli smo u obzir faktore stila života koje vezujemo uz arterosklerozu, poput vježbanja, pušenja, dijeta i sl., te usporedili građane i policajce", kazao je čelnik ovog istraživanja koje je trajalo deset godina, profesor preventivne medicine, doktor John Violanti.

Tim je došao do zaključka kako uobičajeni faktori rizika kod srčanih bolesti ne povećavaju rizik kod policajaca, nego nešto drugo. "Vjerujemo da je to `nešto drugo` policijski posao", stručnjaci tvrde.

Kortizol - hormon stresa

StresDugoročna je studija proučavala ulogu kortizola, poznatog kao hormon stresa, kod policajaca kako bi ustvrdili do koje je granice stres povezan sa psihološkim čimbenicima koji dovode do ozbiljnih zdravstvenih problema poput dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.

Nadalje, stručnjaci su proučavali muško-ženske razlike u stresu i znakovima srčanih bolesti kod čuvara zakona, te zaključili da policajke imaju povišenu razinu kortizola kada se probude, koja ostaje visokom tijekom cijelog dana. U normalnim situacijama, razina kortizola se snižava prema noćnim satima. Konstantno visoke razine kortizola povezane su sa smanjenom elastičnosti arterija, što može dovesti do srčanih bolesti.

Kada kronični stres prouzroči neregulirano izlučivanje kortizola, otvaraju se vrata bolestima. "Tijelo postaje fiziološki neuravnoteženo, organi su napadnuti, a imunitet je također kompromitiran", tvrdi Violanti.

Istraživači su proučavali debljinu arterije glave kako bi ocijenili rizik za razvijanje srčanih bolesti, a istraživanje je provedeno na 322 klinički zdrava aktivna policajca i 318 zdravih civila istih godina. Izmjeren im je krvni tlak, tjelesna masa, kolesterol i razina glukoze. Sakupljani su podatci o fizičkoj aktivnosti, simptomima depresije, konzumaciji alkohola, te pušenju jer se ovi čimbenici uglavnom razmatraju kod srčanih bolesti.

Prema rezultatima studije, profesija plavaca je povezana s povećanim subkliničkim kardiovaskularnim bolestima: začepljenja arterije bila su češća nego kod običnih građana, što se nije moglo objasniti uobičajenim čimbenicima rizika srčanih bolesti. Izraz subklinička arteroskleroza označava bolest koja napreduje, ali nije definirana kao očigledna srčana bolest.

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!