Kolumnisti i blogeri: Generacija Y

Život na rubu stolca: kako naša ličnost može objasniti nastanak zdravstvenih problema?

Dvojica američkih kardiologa Meyer Friedman i Ray Rosenman pedesetih su godina prošlog stoljeća uočili neobičnu pohabanost stolaca u čekaonici svoje privatne prakse. Stolci su bili snažno istrošeni na rubovima i naslonima za ruke.

Kako je Ray Rosenman kasnije prepričao, njihova je recepcionarka opazila da pacijenti koji pate od koronarnih srčanih bolesti nikada ne sjedaju na sofe, nego uvijek na tvrde stolce; sjede nemirno na rubu i za razliku od drugih pacijenta uvijek dolaze na vrijeme te često ispituju koliko još dugo moraju čekati. Ovo opažanje nagnalo je dvojicu liječnika na dugogodišnja istraživanja moguće povezanosti crta ličnosti i različitih zdravstvenih problema.

A i B tipovi ljudi

Friedman je tako na uzorku od 40 pacijenata otkrio da njihova razina kolesterola u krvi raste u vrijeme u godini kada se plaćaju porezi. Važan dio njihovih saznanja vezan je uz hostilnost kao crtu ličnosti.

Hostilne osobe općenito pokazuju neprijateljsko ponašanje i stavove te često interpretiraju tuđe namjere kao provokacije ili napad na sebe. Pokazalo se da je ova crta ličnosti psihološki faktor tipičan za osobe oboljele od koronarnih srčanih bolesti i glavni faktor takozvane A ličnosti.

Upravo je podjela na A i B tip ličnosti okosnica rada ove dvojice liječnika. Osim što je hostilna, ličnost A je i vrlo natjecateljski raspoložena, samokritična, s neprestanim osjećajem hitnosti i nedostataka vremena. Ličnost B je s druge strane opuštenija, tolerantnija prema drugima, pokazuje nižu razinu anksioznosti, a višu razinu kreativnosti i refleksije. Iako se suvremena istraživanja više oslanjaju na neke druge teorije ličnosti, poznati rad Friedmana i Rosenmana i danas baca svjetlo na pitanje koliko naša ličnost utječe na naša zdravstvena stanja, odnose, poslovni uspjeh i općenito kvalitetu života.

Jesu li životni ishodi predodređeni?

Mnoga istraživanja danas povezuju primjerice neuroticizam, koji se odnosi na emocionalnu nestabilnost s lošijom prilagodbom, višim razinama stresa te većim rizikom od niza psihičkih poteškoća kao što su anksioznost i depresija. Nameće se pitanje jesmo li s obzirom na vlastite crte ličnosti koje se što pod utjecajem gena, što pod utjecajem socijalizacijskih činitelja, oblikuju relativno rano u životu, osuđeni na određene životne ishode? Može li čovjek figurativno rečeno pobijediti svoju ličnost? Friedman bi vjerojatno rekao da može. On primjerice nije volio naziv ˝A tip ličnosti˝, već je ono što se podrazumijeva pod tim pojmom nazivao ˝A tipom ponašanja˝. Sebe je pak nazivao ˝A tipom u oporavku˝. Moguće je da je time želio naglasiti da se obrasci koji ljudi često smatraju nepromjenjivima ipak mogu mijenjati i da si ljudi koji imaju obilježja tipa A mogu pomoći.

Suvremena, longitudinalna istraživanja koja prate iste pojedince kroz dulji niz godina uistinu su pokazala da crte ličnosti nisu tako nepromjenjive kako se nekoć smatralo. Uistinu, neurotični, hostilni pojedinci mogu s vremenom naučiti kako mijenjati svoje obrasce reagiranja i tako smanjiti razinu stresa u životu, ali i rizik od razvoja različitih fizičkih i psihičkih tegoba.

Tako je i Friedman koji je samog sebe opisivao kao nekoć tipičnu ličnost A doživio duboku starost i preminuo s 90 godina.

Lijekovi vs. dubinske promjene

Rana istraživanja tipa A i B ličnosti pokazala su jednu zanimljivu stvar. Kada su A tipove istraživači stavljali u za njih ˝okidajuće˝ situacije, kao što je čekanje u dugim redovima, dok su ih pritom poticali na primjenu relaksirajućih tehnika, s vremenom su te osobe počele pokazivati smirenije obrasce ponašanje, češće kod B tipova. Ipak, čini se da danas puno češće radimo na posljedicama naših nezdravih navika ili neadaptivnih obrazaca ponašanja koja mogu proizlaziti iz naših ličnosti. Svakako je jednostavnije popiti lijek ili se čak prepustiti samomedikaciji različitim psihoaktivnim tvarima, nego kroz dugi niz godina raditi na dubinskoj promjeni viđenja svijeta oko sebe, odnosima i ustaljenim obrascima. Ipak, znanost nam govori da je to moguće, pa izgovara zasnovanih na rezignaciji nad ˝nemogućim˝ ne bi trebalo biti. Čak i ako nismo imali tu sreću da odrastemo u ugodne, savjesne, emocionalno stabilne B – tipove, možemo pobijediti vlastitu ličnost.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo