Često se susrećemo s izjavama poput “nemam energije” ili “osjećam se koma, jedva glavu držim uspravnu”. U takvim situacijama često posežemo za kavom ili slatkišem, no da li je to ispravno?
Odgovor na pitanje možemo potražiti u svakodnevnom životu. Da bi se mogli voziti automobilom potrebno je gorivo. Osim toga, vrlo je bitno koje gorivo nam treba, odnosno svi znamo što bi se dogodilo ukoliko u dizelaša natočimo benzin. Slično je i s našim tijelom. Naime, namirnice koje unosimo u organizam daju nam energiju tj. predstavljaju gorivo za organizam. No, ne znači da sve namirnice djeluju jednako na naš organizam. Hrana nam pruža zadovoljstvo i užitak, ali je i sredstvo kojim možemo pogoršati ili poboljšati zdravlje.
Osjećaj umora, iscrpljenosti i nemoći je tek prvi znak uzbune za naš organizam. S vremenom hrana koju uzimamo neće utjecati samo na naše raspoloženje i osjećaj nemoći ili poletnosti, već i na našu težinu, krvni tlak, regulaciju inzulina, razinu kolestrerola, rad mozga te imunosni sustav. Pravilan odabir namirnica omogućit će nam da se osjećamo “budno i moćno, odnosno puni energije”.
Šećer je svuda oko nas
Svi volimo šećer. Šećer sam po sebi ne predstavlja ništa loše. Postoje prirodni šećeri u puno namirnica, uključujući voće i povrće. Jednostavni ugljikohidrati mogu predstavljati problem ukoliko se konzumiraju na neadekvatan način. Disaharid saharozu koristimo prilikom izrade kolača, sastavni je dio čokolade, keksa, kupovnih kolača, kečapa, dressinga za salatu, a sastavni je dio i napitaka. Saharoza, fruktoza i brojni drugi ugljikohidrati se koriste prilikom industrijske proizvodnje konditorskih proizvoda te bezalkoholnih pića, a povezuju se s lošim raspoloženjem i osjećajem umora. Naime, uslijed prevelike konzumacije šećera javljaju nam se učestala hipoglikemijska stanja organizma tj. nagli porast, ali i pad razine šećera u krvi. Stoga, izbjegavajte jesti slatko kao obrok, jedite slatko kao desert nakon obroka u kojem je bilo bjelančevina i dobrih masnoća što će usporiti apsorpciju šećera i spriječiti nagle promjene razina šećera u krvi.
Birajte cjelovite žitarice, voće i povrće
Ugljikohidrati su temelj zdrave prehrane. Dijele se u dvije osnovne skupine: jednostavni i složeni. Složeni ugljikohidrati u našem se organizmu razgrađuju do jednostavnih ugljikohidrata. Odnose se na namirnice poput integralnog kruha ili peciva, žitarica i neljuštene riže koje još uvijek sadrže hranjive tvari poput vlakana. Vlakna su prisutna u svim namirnicama biljnog podrijetla. Dokazani su mnogi pozitivni učinci vlakana na ljudski organizam. Jedan od njih je i dulji osjet sitosti te polagano otpuštanje šećera u krv čime se sprječavaju nagle promjene koncentracije šećera. Osim vlakana, voće, povrće i cjelovite žitarice sadrže i vitamine B kompleksa te željezo, važnu komponentu u proizvodnji energije u organizmu. Stoga uključite špinat, jabuke, integralnu rižu i slične namirnice u svakodnevnu prehranu.
Hrana bogata proteinima
Ukoliko u organizmu nedostaje ugljikohidrata i masnoća, iz proteina se proizvodi energije. Potrebno je mudro birati bjelančevine. Naime, svima su nam potrebne, ali u umjerenim količinama. Stoga birajte hranjive izvore bjelančevina poput nemasne piletine, govedine i svinjetine s vrlo malim udjelom masnoća te grah, grašak, leću i ribu. Mliječni proizvodi s malim udjelom masnoće te jaja također su izvrsni izvor proteina. Ove namirnice će vas osim proteinima, opskrbiti i mineralnim tvarima poput željeza i cinka. Na primjer losos, osim što je bogat proteinima, sadrži i omega 3 masne kiseline te vitamine B kompleksa.
Orašidi
Budući da imaju puno masnoće i kalorija, orašasti plodovi bi trebali biti zabranjeni. No to nije tako. Naime sadrže „dobre“, polinezasićene masne kiseline. Bogati su magnezijem, mineralom čiji se nedostatak u organizmu povezuje sa osjetom umora. Stoga konzumirajte šaku orašida dnevno.
Sve u svemu, kako bi izbjegli osjećaj umora odnosno nedostatak energije tokom dana promijenite svoje životne navike, uključite u prehranu cjelovite žitarice, krto meso, ribu, voće i povrće…
