Došlo je ono doba godine kada dani postaju sve kraći, izgubi se toplina, a zalihe energije i raspoloženje padaju, nastaje neko prijelazno razdoblje sjete i melankolije.
Ako se osjećate drukčije nego za ljetnih mjeseci, imajte na umu da je riječ o prirodnoj reakciji vašeg organizma na hladnije i kraće dane, a za one koji promjene osjećaju intenzivnije koristi se pojam jesenski blues.
Jesenski blues opisuje se kao spoj umjerene depresije, nedostatka motivacije i manjka energije. Prijelaz ljeta u jesen utječe na sve, čak i one najpozitivnije među nama. Jesen nikad ne ulazi na velika vrata. Došulja se nekim sporednim putovima i stazicama, tajnovita, nedokučiva… i mnogima depresivna. Ipak, sve u životu funkcionira na temelju ciklusa, pa je tako i sam život ciklus u kojem se izmjenjuju sreća i tuga.
Ako je sada vrijeme za mrvu sjete, zašto ustrajati u nakani da u trenu nestanu prirodni osjećaji poput tuge ili sjete? Jeseni treba dati priliku.
Šutnja, durenje, prikrivena ljutnja… Ovo je 7 osobina pasivno agresivne osobe
Iskoristite jutro
U vrijeme kada dani postaju sve kraći važno je iskoristiti jutro kako bismo upili što više sunčeve svjetlosti. Dnevna rutina koja uključuje neki oblik tjelesne aktivnosti i pravilnu prehranu poželjna je ne samo u jesen, već u svako doba godine. U tjednu rutinu uvedite zajednički doručak, ručak, kavu ili šetnju i otjerajte depresiju ugodnim društvom.
Birajte proteine, voće i povrće
Zdrava prehrana imat će jednako snažno pozitivno djelovanje. Zbog smanjenog stvaranja serotonina u tijelu, znanog kao „hormon sreće“, nesvjesno ćete birati tjesteninu, rižu i krumpir, i u tome nema ništa loše.
Bitno je samo da umjesto rafinirane i prerađene hrane birate kompleksne ugljikohidrate poput smeđe riže, integralne tjestenine i kruha, povrća i voća koji će vašem tijelu i umu dati hranjive tvari, te utjecati na razine energije i šećera u krvi. Plodovi jeseni bogati su zdravim sastojcima. Prava su riznica vitamina i minerala.
Jedite više proteina, povrća i voća. Uz to i pijte puno vode kako biste poboljšali protok nutrijenata. Štiteći krvožilni sustav, čisteći organizam i pripremajući ga za hladnije dane, možemo preduhitriti i spriječiti tipične jesenske tegobe koje se javljaju u razdoblju promjenjivih temperatura i vremenskih uvjeta.
Ovih 5 stvari nikad nemojte reći osobi koja je doživjela napad panike!
Iskoristite pozitivne strane hladnoće
Umjesto izbjegavanja hladnoće, iskoristite njene pozitivne strane. Izađite van i prošećite prirodom! Čisti zrak djeluje stimulativno i revitalizirajuće. Sam boravak na otvorenom dovoljan je da se lakše suočite sa stresom i poboljšate tjelesno i mentalno zdravlje. Nakon povratka iz jesenske šetnje sigurno ćete bolje spavati.
Šetnja od samo 20-ak minuta osigurat će vam dnevnu potrebu sunčeve svjetlosti i svježeg zraka i poboljšati biološki ritam sna. Za vrijeme šetnje topit će se i kilogrami. Kako su pokazala znanstvena istraživanja, tijekom jednosatne šetnje tijelo može sagorjeti i do 300 kalorija. Jesen je, dakle, idealno godišnje doba za odlazak u prirodu ili šetnje parkovima. Povedete li svoje najmlađe, sigurno vam neće biti dosadno.
U šetnju možete otići s prijateljima, a možete upoznati i neke nove ljude. Dječja igra na otvorenom potaknut će maštu, ali i razviti poštovanje prema drugim bićima, te djecu potaknuti na samostalno rješavanje problema i razvoj organizacijskih sposobnosti.
Zastanite i podvucite crtu
Jesen je puna novih stvari: novih rasporeda, novih poslova, novih škola, novih zadataka. Jesenski dani idealni su da zastanemo i podvučemo crtu, analiziramo proteklo razdoblje i spremno krenemo u ono koje nam predstoji. Kroz jesen polako usporavamo i pripremamo se za zimu. Nastojimo se odmoriti, sačuvati energiju i održati mentalnu i tjelesnu ravnotežu.
Jesen nam donosi neku novu energiju, energiju zrelosti i žetve u prirodi i najčešće stvara najbolja djela i razbuktava maštu. Svakome je jesen vrijeme za novi početak i ciljeve, bilo da je riječ o poslovnim, privatnim ili onim vezanim uz zdravlje i vlastiti boljitak. Jesen ne treba shvaćati samo kao prijelaz iz ljeta u zimu, već kao cjelovito i prekrasno godišnje doba.
Može li depresija biti zarazna? Znanost kaže da može, a evo kako se “širi”
Tekst: Lidija Kovačić, prof., Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja NZJZ SDŽ
Foto: Shutterstock
