Pitanja našim doktorima mogu postaviti samo prijavljeni članovi Ordinacije.

Prijavi se. Nemaš korisnički račun? Učlani se.

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju!
Problemi srca i krvožilnog sustava

Invazivna koronarografija ili terapija jačim statinima?

Objavljeno: 26.04.2012.

Poštovani, Moj otac je imao srčani udar u dobi od 43 godine. To je bilo 1997.godine i uz brojne tegobe nakon udara (nekoliko dana kasnije dobio je moždani udar, upalu pluća..) danas nema problema. Stariji brat je prošle godine u dobi od 35 godine imao srčani udar zbog ugruška u žilama. Ugrušak je uklonjen, nakon toga je imao urednu terapiju, međutim nakon 8 mjeseci je ponovno osjetio bolove. U bolnici su morali ugraditi stent zbog ponovnog nakupljanja plaka u krvnim žilama blizu srca. Međutim, prilikom ugradnje stenta invazivnom koronarografijom došlo je do komplikacija (trenutačna embolija, trombofilija...) i umro je. Uslijed svega preporučeno mi je da ja obavim detaljne pretrage. Imam 33 godine, ne pušim, ne pijem, 74 kg, nisam u kondiciji i brzo se umorim. U proteklih 6 mjeseci sam radio slijedeće: nosio sam holter i nisu primjećene anomalije, ergometrija - izdržao sam 11 minuta, ultrazvuk - sve u redu, analiza krvi - kolesterol 7.4, LDL 5.5 . Nakon pregleda kardiologa dobijam terapiju: Cardiopirin 100 mg ujutro, Lipex 40mg navečer. Ove tablete koristim oko mjesec dana i sada mi je kolesterol 5, a LDL 3.4. Najviše sam zabrinut jer sam prije dva dana radio MSCT koronarografiju koja je pokazala određeno začepljenje u jednoj krvnoj žili (mislim 50% ali nisam siguran jer nisam još dobio nalaz). Spomenuto mi je da bi možda trebao napraviti invazivnu koronarografiju, ali jako sam nesklon tome jer je ista bila fatalna po mog brata, ili terapiju jačim statinima. Molim Vašu preporuku što je najbolje učiniti i unaprijed se zahvaljujem!

Poštovani,
iako je klasična koronarografija danas metoda s vrlo niskim mortalitetom (0,1 % prema statistikama), razumljiv je Vaš strah od same procedure, koja kod Vas (nemamo potpunog uvida u Vašu medicinsku dokumentaciju) možda i nije apsolutno indicirana. Iako obiteljska hiperkolesterolemija, odnosno prerana ateroskleroza, predstavljaju rizik već sami po sebi za naglo nastupajuće bolesti srca i krvnih žila, kod takvih bolesti, pogotovo ako se javljaju u mladih ljudi, treba razmotriti i postojanje drugih rizičnih faktora. Najbanalnije i najjednostavnije- kompletna krvna slika. Povišene vrijednosti hematokrita i/ ili trombocita (“gusta krv”) izrazito su rizične za pojavu stvaranja ugrušaka-tromboza u krvnim žilama, pa tako i u onima koje hrane srce – koronarnima. Ako u spomenutim laboratorijskim parametrima postoje odstupanja, treba napraviti kompletnu obradu (poremećaji prvenstveno spadaju u domenu hematologa,ali se mogu javiti i kod drugih bolesti, npr. plućnih i bubrežnih). Trombofilija je sklonost stvaranju ugrušaka, a obuhvaća niz poremećaja koji mogu biti nasljedni, te se utvrđuju laboratorijskim testiranjem na postojanje određenih gena, odnosno proteina za čije su stvaranje ti geni nadležni. Osobe koje imaju trombofiliju također su podložne trombozama, odnosno embolijama (začepljenje krvne žile otkinutim dijelom ugruška). Jedno takvo potencijalno smrtonosno stanje jest npr. plućna embolija. Interpretacija nalaza na trombofiliju također je prvenstveno u domeni hematologa. Još jedan poremećaj može biti povezan s kardiovaskularnim incidentima. Zove se antifofolipidni sindrom. Može se javiti sam ili u sklopu SLE, sistemskog lupusa eritematodesa (autoimune bolesti). Laboratorijski parametri za antifosfolipidni sindrom su ACL (antikardiolipinska protutijela) LAC (lupus anticoagulant), ANA (antinuklearna antitijela)… Interpretacija rezultata je u domeni je hematologa, odnosno reumatologa (ako istodobno postoji SLE). Dakle, što se tiče utvrđivanja rizičnih faktora, obratite se svom obiteljskom liječniku radi detaljne obrade, kod koje nadležni liječnici moraju imati na uvid kompletnu do sada prikupljenu medicinsku dokumentaciju. Od kardiološke dijagnostike, u Vašem slučaju, preporučili bismo stress ehokardografiju- ergometriju koja je nadopunjena ultrazvukom srca (uz primjenu tkivnog Dopplera i deformacija) prije i poslije opterećenja. To je potpuno neinvazivna pretraga, bez ikakvog zračenja, koja daje potpunije informacije o funkciji srčanog mišića i njegovoj opskrbljenosti krvlju). Naša Poliklinika je jedan od rijetkih centara u Hrvatskoj gdje se takva pretraga može napraviti. Terapijski, u svakom slučaju, preporučamo jači hipolipemik, npr Lescol XL, uz Magnezij 300 mg dnevno i Cardiopirin 100 mg, te redovitu laganu fizičku aktivnost.

Slična pitanja