Odgovara:

Maja Vučić, prof. psihologije

Po ovome kako ste opisali redoslijed događaja moguće je da ste razvili napad panike. Uvijek neki okidač pokrene napad panike. Neke osobe nisu ni svjesne što je bio okidač napada panike dok neke znaju točno reći koji događaj je pokrenuo panični napad. Panični napad pokreće negativno razmišljanje o budućim događajima koji izazivaju tjeskobu i jaki strah za svoj život ili zdravlje, a tjeskoba i strah pokreću panični napadaj čiji simptomi mogu biti snažno lupanje srca, ubrzano disanje, osjećaj nedostatka zraka, znojenje dlanova, mučnina, vrtoglavica i mnogi drugi. Po ovome što ste napisali čini se da je smrt vaše bake bila okidač koji vas je potaknuo na razmišljanje o smrti i katastrofičnim predviđanjima o vlastitom životu. Te negativne misli su vam stvorile osjećaj straha i tjeskobe zbog kojih niste spavali cijelu noć, a ti osjećaji su pokrenuli simptome drhtavice i otežanog disanja. Zbog opažanja tih simptoma vaše misli su bile još negativnije, a strah i tjeskoba su se povećavali i tako u krug. Napad panike spada u anksiozne poremećaje koji se rješavaju kognitivno-bihevioralnom terapijom (KBT) i to vrlo uspješno i relativno brzo. Broj susreta kod napada panike je od 8 do 10. Mislim da trebate reći svojima što vam se događa kako bi vam mogli pružiti podršku u terapiji. Na internetu postoje brojni članci o napadima panike koji će vas educirati. Od napada panike se ne umire, ali ukoliko se ne rješava na vrijeme uzrokuje veliku patnju i razna funkcionalna ograničenja u životu osobe. Ja vam ipak predlažem da potražite pomoć, jer ćete tako zaista brzo riješiti svoj problem. Liječnik vas može uputiti preko hzzo-a nekom psihologu, ali prije toga se dobro raspitajte u kojoj ustanovi možete dobiti terapiju te vrste, a ako ne, na internetu ćete naći brojne privatne kognitivno-bihevioralne terapeute. Neki rade i online.