Jedna bolest, a gotovo 20 posto proračuna cijelog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). U 2016. godini samo na liječenje dijabetesa tipa 2 potrošeno je 4,6 milijardi kuna, odnosno 19,8 posto njegovog budžeta.
Šokantne brojke još su poraznije ako se u obzir uzme činjenica da su 2009. ti troškovi bili manji za više od 2 milijarde kuna. Tada je potrošeno 2,5 milijardi kuna, odnosno 11,5 posto budžeta.
“To su porazne brojke, ali ne možemo reći da su potpuno neočekivane. Prema studijama koje smo napravili 2009., mi smo predvidjeli da bi se troškovi mogli toliko povećati ako se nešto ne promjeni u načinu liječenja. Iskreno, kada sam prvi put izračunala predviđanja za 2016., sama sebi nisam vjerovala, ali ispostavilo se da su brojke točne i da su se ostvarile. Sada je jasno da ćemo ili riješiti problem šećerne bolesti ili ćemo bankrotirati od nje“, objasnila je dr. Tereza Šarić, članica Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora te direktorica Promeritus savjetovanja.
Broj oboljelih ne pada
Alarmantan porast troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj komentirala je na okruglom stolu Večernjeg lista organiziranog u povodu Svjetskog dana dijabetesa. Stručnjaci te ključni akteri za problematiku liječenja dijabetesa u Hrvatskoj raspravljali su o glavnim problemima, ali i mogućim rješenjima.
Naime, uz činjenicu da su izdavanja sve veća, problem je što unatoč tome broj oboljelih ne pada, već iz godine u godinu raste. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini dijabetes je dijagnosticiran kod 284.185 odraslih osoba.
Broj oboljelih se povećao za oko 140.000 u zadnjih 10 godina, a procjenjuje se da do 40 posto bolesnika ni ne zna za bolest pa ukupna brojka vjerojatno prelazi i 455.000.
Sve bolja dijagnostika, ali…
“To je jedan očiti paradoks koji ima više uzroka. S jedne strane, s vremenom je sve bolja dijagnostika i veća je osviještenost među ljudima pa ih više otkriva bolest. S druge strane više ih i obolijeva radi raznih okolišnih faktora. No ne možemo zanemariti ni krivnju sustava, pa je tako dio odgovornosti definitivno i na Ministarstvu jer nisu provedene sve planirane mjere”, zaključila je pomoćnica ministra zdravstva prim. Vera Janković–Katalinić, dr. med. koja se složila da je najveći problem neplansko trošenje sredstava.
Samo 12 posto novaca troši se na osnovno liječenje dijabetesa, odnosno na kontrole, lijekove i pomagala, a čak 88 posto sredstava odlazi na liječenje raznih komplikacija uzrokovanih dijabetesom.
“Komplikacija poput kardiovaskularnih bolesti koje bi se mogle spriječiti kada bi se više sredstava ulagalo u prevenciju i osnovno liječenje dijabetesa”, zaključila je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU) te dodala kako cilj mora biti smanjiti broj osoba koje ne znaju da su oboljele barem na 10 sa sadašnjih 40 posto.
Međutim, svi su se složili kako je sustav velik i trom te kako za promjene trebaju godine, ali i da je bitno na njima početi raditi sada jer će u suprotnom za pet godina brojke biti još gore.
Stela Leschpammer
Foto: Borna Filić/Pixsell
