Srčane bolesti svake godine uzrokuju 17,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu, i najčešći su uzrok smrti u našoj zemlji.
Svaki sat jedan stanovnik Hrvatske umre od iznenadne srčane smrti, a ovaj zdravstveni problem godišnje ubije 9000 Hrvata!
Vodeći su uzrok smrti kardiovaskularne bolesti s više od 26.000 umrlih osoba (52,8 posto), a od tog broja više od 18.000 osoba je umrlo isključivo zbog srčanih bolesti.
Direktorica obrazovanja Instituta za srce prezbiterijanske bolnice u New Yorku dr. Holly Anderson ponudila je pet savjeta kako utjecati na smanjenje rizika od bolesti srca. Malim, ali temeljitim promjenama možete sami sebi spasiti život!
Informirajte se
Svatko bi trebao znati u kojim granicama je normalno imati tlak, kolesterol i trigliceride.
Vježbajte
Ako vodite sjedilački način života, vrijeme je za promjenu! Hodajte brzim tempom 20 do 30 minuta dnevno nekoliko dana u tjednu. Na ovaj način možete smanjiti svoj rizik preuranjene smrti za više od 50 posto. Tjelesnom aktivnosti ćete smanjiti tlak, poboljšati razinu kolesterola, ublažiti utjecaj stresa, bolje žete spavati, više pamtiti stvari i tako spriječiti gubitak pamćenja.
Smijte se
Možda čudna smjernica kardiologa, no smijeh je zaista najbolji lijek. Samo 15 minuta smijanja može imati jednaki učinak za krvožilno zdravlje kao i pola sata aerobnog vježbanja.
Također, istraživanja su pokazala kako je smijeh povezan sa smanjenim osjetom boli i tjeskobe, te povećanom razinom hormona koji nam poboljšavaju raspoloženje.
Bitan je struk
Ponekad je od broja kilograma bitniji broj centimetara oko vašeg struka. Naime, obujam trbuha u struku se uzima kao faktor rizika predviđanja srčanih bolesti. Obujam struka je bolja mjera ukupnog zdravlja zato što su masnoće koje nagomilavamo na ovom području neposredno povezane s visokim krvnim tlakom, povišenom razinom kolesterola i većom rizikom od razvijanja šećerne bolesti.
San
Dobro se naspavajte jer nedostatak kvalitetnog sna povisuje tlak, čini nas nervoznima, pojačava stres, apetit, usporava metabolizam i loše djeluje na naše raspoloženje.
Prije spavanja dobro prozračite sobu, pa čak i zimi, te obavezno izbacite sve distrakcije – knjige, novine, televizor i mobitele. Spavaća soba je za – spavanje!
K. Horvat