Riješite test i saznajte izaziva li vaš dom alergije

prehlada, smrkanje, sinusi, alergija

Kada se govori o alergijama, naglasak je uglavnom na peludnim alergijama. Prate se kalendari cvjetanja biljaka, drveća i korova, hoće li taj dan puhati jak vjetar koji će raznositi pelud. No, i kada se zatvorite u sigurnost svoga doma i ondje vas čekaju alergeni: kućna prašina, plijesan, kućni ljubimci...

"Glavni kućni alergen je kućna prašina, a u njoj je najjači okidačkućna grinja i njezini sekreti. Na drugomu mjestu je perje i dlaka kućnih ljubimaca. Sve ostalo je rijetkost, ali teški alergičar može se senzibilizirati i na bezbroj drugih tvari", upozorava prof. dr. Željko Poljak, alergolog i klinički imunolog.

Alergen je samo okidač, a ne uzrok alergije

Uzrok alergije nije alergen, on je samo okidač, navodi prof. dr. Željko Poljak te pojašnjava kako je uzrok je poremećaj u imunosnom aparatu bolesnika, defekt u čovjeku. Kada govorimo o alergijama, uglavnom je riječo alergijskim bolestima dišnog sustava, a sklonost alergiji je nasljedna.

Dokaz za genetsku podlogu alergije je i to što se ona u nekim obiteljima često javlja kod krvnih srodnika. Zasad je samo zalječiva. Alergija je nepredvidiva i nerijetko se događa da odjednom, bez povoda, prestaje. Sezonska je neugodna, ali bezazlena i kratkotrajna. Trajna se može komplicirati astmom, a ona nije bezazlena.

To nije maligna, odnosno zloćudna bolest jer je riječsamo o pretjeranoj obrani. Zato u alergiji ima čak i nešto pozitivnoga: zbog pretjeranog angažiranja imunosustava alergičari na dišne alergene vrlo rijetko obole od raka dišnih putova.

Za zalječivanje se koriste lijekovi (antialergici, koje propiše liječnik) i hiposenzibilizacija. To je dugotrajan postupak kod kojeg se bolesniku u kožu iglom ubrizgava otopina alergena, svaki put u malo većoj dozi, tako da se “privikne” na alergen. Uspjeh je upitan.

Doktor Poljak voli navesti i česte zablude s kojima se susreće:

  • Često čujem da kažu: kihanje je alergija. Ne, kihanje je normalna fiziološka reakcija. Još jedna je da svatko može oboljeti od alergije. Oboljeti mogu samo osobe koje imaju stanovit defekt imunosustava. Kao što smo rekli, obično je genetski uvjetovan, a takvih ima oko 10-15 posto.
  • Prašinu treba čistiti samo usisivačem, nikako ne suhim krpama, metlama i “partvišima”. Oni će samo izazvati cirkulaciju prašine. Površine se mogu prebrisati krpom natopljenom u vodi ili ulju. Najbolje je da alergičar ode iz kuće u vrijeme čišćenja stana. S liječnikom se savjetujte o instalaciji pročišćivača zraka.

S obzirom na to da teški alergičari mogu razviti nove alergije opasna je i plijesan. Za nastanak plijesni najpogodnije je kupaonice pa ih barem jednom tjedno temeljito očistite.

Savjeti za dom:

1. Izbacite tepihe: Tepisi i materijali za tapeciranje jednostavno zarobe alergene i puno ih je teže očistiti. Najbolji su čisti drveni i laminatni podovi te pločice, a tepihe izbacite iz stana. Najpraktičniji je namještaj od kože, vinila ili s gumenim presvlakama. Imate li tapecirani namještaj, pokušajte ga presvući navlakama koje možete skinuti i oprati.

2. Zatvorite prozore: Ako su prostorije otvorene, veća je mogućnost da će u njih stići pelud koja izaziva alergijsku reakciju kod osoba s peludnom alergijom. Korov i drveće najviše oprašuju u ranim jutarnjim satima pa je bolje da spavate sa zatvorenim prozorima, pogotovo kada puše vjetar. Zimi je drukčije. Onda je poželjno provjetravati prostorije.

3. Posteljina od mikrovlakana: Prekrijte madrace, pokrivače i jastuke hipoalergenom posteljinom sa zatvaračima. Idealna je posteljina s mikrovlaknima koja će spriječiti prodor grinja u krevet. Posteljinu perite jednom tjedno u vrućoj vodi na najmanje 60°C.

4. Smanjite vlagu u zraku: Veliki postotak vlage u zraku i toplina prava su klima za razvoj plijesni. Kućanska plijesan može izazvati simptome kod alergičara. Dakle, izbjegavanje plijesni može vam pomoći da izbjegnete astmu, gušenje i druge simptome povezane s alergijom. Optimalna količina vlage u zraku je od 35 do 50%. Sve što je manje od toga isušit će sluznicu dišnih puteva, sve što je više potaknut će razvoj plijesni.

5. Zaboravite električne osvježivače zraka: Neki „osvježivači“ zraka emitiraju hlapive organske spojeve (HOS) koji su česti u određenih boja, lakova i organskih otapala. Oni mogu pogoršati respiratorne poteškoće. Također se pokazalo da osjetljivim ljudima uzrokuju glavobolje.

6. Čistite biljke: Neke biljke, npr. krizantema, smanjit će količinu onečišćujućih tvari u zraku, no ako se ne brinete o njima na primjeren način, mogu biti izvor tegoba za alergičare. Biljke s velikim listovima morate redovito čistiti od prašine. Nemojte ih previše zalijevati da ne postanu plodno tlo za nastanak plijesni.

7. Ne zaboravite akvarije: Ribice uistinu nisu alergogene za dišni put (iako kao hrana mogu biti), ali akvarij je pravi inkubator plijesni. Barem jednom mjesečno dobro izribajte akvarij i filter.

Test: Koliko ste upoznati s čišćenjem i održavanjem sigurne okoline za osobe s alergijskim bolestima dišnog sustava

1. Treba izbjegavati tepihe, tapecirane podove i tapecirani namještaj.

DA/NE

2. Za vrijeme toplijeg godišnjeg doba treba zatvarati prozore, a prostorije treba rashlađivati klimatizacijski uređaj.

DA/NE

3. Električni osvježivači prostorija škode osobama s poteškoćama s dišnim organima.

DA/NE

4. Hipoalergena posteljina smanjit će alergijske simptome.

DA/NE

5. Jastuci punjeni pjenom nakupljaju vlagu i time potiču nakupljanje plijesni i prašine.

DA/NE

6. Povećana koncentracija vlage u prostoriji pospješit će nakupljanje alergena.

DA/NE

7. Neke kućne biljke pročišćuju zrak, ali neadekvatna njega može ih pretvoriti u inkubator alergena.

DA/NE

8. Akvarij može izazvati alergiju dišnih organa.

DA/NE

Najviše odgovora DA: Dobro ste upoznati s čišćenjem i održavanjem sigurne okoline za osobe s alergijskim bolestima dišnog sustava. No, osim što ste upoznati kako čuvati svoj dom od alergena, znanje morate i primijeniti u praksi. Imunosustav teških alergičara lako može stvoriti senzibilitet na nove alergene. Trik je u kontinuiranom održavanju čistoće doma. Tako ćete najlakše održavati sigurnost koju ste stvorili za sebe i/ili svoje ukućane.

Najviše odgovora NE: Morate poraditi na znanju o čišćenju doma od alergena jer se zdravstvena situacija može pogoršati. Informirajte se, a za dodatne stručne savjete obratite se liječniku ili alergologu/imunologu. Dat će vam sve potrebne informacije odakle početi i kako održavati dom.

Mia Bednaž/Moje zdravlje

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!