Svi pričaju o koroni, a znate li koliko smo prošle godine imali zaraženih HIV-om?

krv, hiv, laboratorij, epruvete

U 2019. godini bilo je zabilježeno 102 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 19 novooboljelih od AIDS-a, te 12 umrlih od posljedica AIDS-a.

Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2019. godine je zabilježeno ukupno 1748 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 553 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 227 osoba umrlo od AIDS-a (295 osoba od HIV-a/AIDS-a).

U 2019. godini bilo je zabilježeno 102 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 19 novooboljelih od AIDS-a, te 12 umrlih od posljedica AIDS-a. Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2019. godini bila je 2,1 na 100.000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 107 (raspon 102-116), što stopom od 2,2 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (5,6/100.000 je prosjek za zemlje EU/EEA u 2018. godini).

Ako imate ovu krvnu grupu, 45 posto su veće šanse da se zarazite koronavirusom

Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 116), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om. Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici). Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući  dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om.

Boj umrlih od HIV/AIDS-a je veći u odnosu na 2016. kada je taj broj iznosio 8 dok je u 2019 umrlo 17 osoba od HIV-a/AIDS-a.

HIV/AIDS u Europi

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskog ureda SZO-a u 2018. se u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) zabilježilo 26.164 novih dijagnoza HIV infekcije (stop 5,6 na 100 000).

Put prijenosa

Za ukupno 1539 zabilježena slučaja HIV-a/AIDS-a za koje ima podatak o putu prijenosa, raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa pokazuje da se velika većina oboljelih zarazila nezaštićenim spolnim odnosom (96 %). Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca ili biseksualni kontakt (80 % u 2019, kumulativno 90 % ), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.

Među slučajevima zabilježenim u 2019. godini, bilo je 97 muškaraca (95 %) i 5 žena (5 %).

Od 102 slučajeva HIV/AIDS u 2019. godini, u 82 osobe (80 %) je vjerojatni put prijenosa spolni odnos među muškarcima (u 2018: 82 od 94), kod 13 osoba (13 %) spolni odnos između muškarca i žene (u 2018: 10 od 94), u jednom slučaju (1 %) injektiranje droga i šest slučaja (6 %) je put prijenosa bio neutvrđen.

Genitalni herpes je izuzetno neugodna pojava, a ovo su simptomi koji otkrivaju infekciju

U analizi kumulativnih podataka za razdoblje 1985.- 2019., za slučajeve za koje imamo podatak o boravištu županije oboljelog, najveći broj oboljelih od infekcije HIV-om je zabilježen u Gradu Zagrebu (650), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (11), a najčešće prijavljivani put prijenosa bio je  MSM u svim županijama.

Liječenje

Liječenje zaraze HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna i besplatna za pacijente, u Hrvatskoj je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi u sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u 2018. godini je 1196 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo uključeno u skrb, od kojih je njih 1181 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih. Uključivanje u skrb onih koji su ušli u skrb u razdoblju 2014.-2018. ima dobre pokazatelje (46 % se uključi u skrb za 7 dana nakon testiranja, 74 % za 14 dana, 90 % za mjesec dana, a 95 % za tri mjeseca). U 2018. godini 71 % onih koji su ušli u skrb započelo je liječenje unutar 24 sata, a 83 % unutar sedam dana od ulaska u skrb. Još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %)  otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Prevalencija

Hrvatska je zemlja niske prevalencije  infekcije HIV-om: manje od 0,1 % stanovnika ima protutijela na HIV (seroprevalencija protutijela na HIV kod osoba koje prvi put dobrovoljno doniraju krv u Hrvatskoj je u razdoblju 1998. – 2013. god. iznosila od 0,00 do 0,014 %, HZTM). Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge injektiranjem te osobe koje često mijenjaju partnere. Procjene prevalencije HIV infekcije prema podacima seroepidemioloških istraživanja među MSM iznose između 2,8 % i 4,5 %.

Testiranja na HIV: izvještaj laboratorija o testiranjima na HIV

Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj (zbirni, anonimni, bez isključivanja eventualnih duplikata i uključujući i pacijente koji su od prije poznati kao pozitivni na HIV) provodi se i temeljem izvještaja o obavljenim testiranjima na HIV pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV (podaci iz 30-ak laboratorija, uključujući i testiranja brzim testovima u zajednici). Prema pristiglim podacima laboratorija koji su poslali izvješća u 2018. godini testirano je ukupno 210314 uzoraka krvi, od čega je zabilježen 139 pozitivan/reaktivan nalaz na HIV (prema metodologiji prikupljanja podataka može sadržavati uzorke od osobe koja se više puta testirala). Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (195.563) u 2018. godini, učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka je i dalje niska, dva pozitivna nalaza na HIV (prevalencija 0,010 %), te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine.

Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, koje ako se započne ranije je uspješnije, tako i za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba.

U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici (u suradnji s organizacijama civilnog društva) gdje se osobe koje su izložene većem riziku zaraze HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno testirati. S ciljem pružanja mjera prevencije, liječenja i smanjenja šteta za osobe koje injektiraju droge važnu ulogu imaju centri za izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje koji su dostupni na dvadesetak lokacija u županijskim zavodima za javno zdravstvo te organizacije civilnog društva koje sudjeluju u provedbi programa smanjenja šteta među populacijom korisnika droga.

Izvor: HZJZ

 Prati nas na Viber Public Chatu!