Nije prerano za savjete o zaštiti kože od UV zraka – mnogi su već “izgorjeli” na proljetnom suncu.
Svake godine sve su glasnija upozorenja o opasnostima sunčanja, no to ipak ne znači da sunce treba smatrati neprijateljem. Prirodna svjetlost daje nam energiju i povećava koncentraciju, a iznimno je važna za dobar vid, proizvodnju vitamina D u organizmu, hormonalnu ravnotežu… Sunce potiče hipofizu na stvaranje “hormona sreće” endorfina i serotonina, a pod utjecajem prirodne svjetlosti je i hormon melatonin koji upravlja bioritmom budnosti i spavanja.
Za bolji san, jedite hranu koja sadrži triptofan
No, suncu se valja izlagati razumno i umjereno! Kako najbolje iskoristiti blagodati sunca, savjetuje Aisa Zanki-Zelić, mag. pharm. iz zagrebačke Farmacije.
1. Dodaci prehrani
Osim kremama, kožu možemo zaštititi od štetnog djelovanja sunčevih zraka suplementima. Glavni sastojci takvih suplemenata su beta-karoten i ostali karotenoidi (alfa-karoten, gama-karoten, lutein, zeaksantin) – prekursori vitamina A koji imaju dvostruko djelovanje. S jedne strane djeluju kao prirodni zaštitni filter, a s druge kao istrebljivači slobodnih radikala. Za razliku od uvriježenog mišljenja, oni ne potiču proizvodnju melanina u koži, već tenu daju nježnu zlatastu nijansu.
Namirnice bogate karotenoidima za zdravu kožu i dobar vid
I drugi aktivni sastojci mogu povećati obrambene sposobnosti kože: primjerice, laktobacili, biljna ulja bogata linoleičnom kiselinom (palmino, sojino, maslinovo, ulje boražine, enotere, suncokreta i grožđa), protuupalne tvari poput glicirizinske kiseline dobivene iz slatkog korijena te nezaobilazni tandem – selen i vitamin E.
2. Antioksidansi
Sredstva za zaštitu kože od sunca štite od oštećenja kože, njenog starenja i potencijalne opasnosti od karcinoma kože. Ali, nije sigurno da će vas zaštititi i od slobodnih radikala koji uništavaju kolagen i elastin – dva najvažnija čimbenika zdravlja kože. Jako je važno unositi antioksidanse, koji su najbolja zaštita od slobodnih radikala.
Preparati za oralnu uporabu s visokim sadržajem antioksidansa, npr. beta-karotena, astaksantina, vitamina C i E te komponente kao što je prirodni ekstrakt paprati Polypodium leucotomos, ciljano su formulirani za sunčani dio godine i ograničit će oštećenja kože.
3. Jedno nanošenje nije dovoljno
Više od trećine ljudi koji se sunčaju završe s opeklinama od sunca jer nanesu zaštitno sredstvo samo jednom zaboravljajući da se zaštita troši plivanjem (čak i vodootporna), znojenjem i u kontaktu s odjećom. Istraživanja pokazuju da su opekline mnogo češće kod osoba koje su zaštitu obnavljale svaka dva i pol sata, u usporedbi s onima koji su to činili svakih sat vremena.
4. Kako tumačiti SPF?
Oznake SPF na pakiranjima sredstava za sunčanje govore nam samo o filtriranju UVB zraka, koje uzrokuju opekline. Pažnju treba obratiti na brojeve iza tih oznaka koji nam pokazuju koliko dulje možemo boraviti na suncu zahvaljujući zaštitnom sredstvu, a da se na koži ne jave crvenilo i opekline. No, prije svega važno je poznavati vlastiti fototip kože.
5. Koji ste fototip?
- Fototip 1: Svijetla koža i oči, svijetla ili crvena kosa. Koža tamni vrlo sporo, osjetljiva je, vrlo podložna opeklinama. Sposobna je sama se zaštititi od sunca, bez uporabe sredstava za zaštitu, 5-10 minuta, a nakon toga nastaju opekline. Prvih dana sunčanja koristite zaštitni faktor 50, a nakon toga dovoljni su i oni s oznakom 30.
- Fototip 2: Svijetla koža, plava kosa. Koža sporo tamni, vrlo je podložna opeklinama. Samozaštita kože traje 10-20 minuta. Najprije koristite zaštitni faktor 50, a potom prijeđite na 30.
- Fototip 3: Umjereno tamna koža, kestenjasta kosa, rijetko se pojavljuju opekline. Samozaštita kože traje 20-30 minuta. Potreban je zaštitni faktor 30 u prvim danima sunčanja, a potom može i faktor 20.
- Fototip 4: Tamna koža i kosa. Koža brzo tamni bez opeklina. Samozaštita kože traje 30-40 minuta. Za izlaganje suncu odaberite faktor 20.
6. Organska i anorganska zaštitna sredstva
Prema načinu djelovanja preparati za zaštitu od sunca dijele se na organska (prije nazivana kemijska) i anorganska (prije nazivana fizikalna) zaštitna sredstva.
- Organska sredstva za zaštitu apsorbiraju fotone UV zračenja i djelomično ih filtriraju, no ipak manji dio UV zračenja prodre u kožu. Ona imaju specifični apsorpcijski spektar pa se dijele na UVA i UVB organska zaštitna sredstva.
- Anorganska sredstva za zaštitu djeluju kao fizikalna barijera koja odbija ili raspršuje UV zrake. Definiraju se kao neprozirna sredstva čije djelovanje ovisi o promjeru i veličini njihovih čestica kao i o debljini sloja koji odbija ili raspršuje zrake. Stoga se sredstva za zaštitu od sunca trebaju nanositi u debelom sloju na kožu tako da SPF faktor na koži bude jednak faktoru navedenom na ambalaži samog proizvoda.
Mineralni anorganski filteri, titan dioksid (TiO2) i cink oksid (ZnO), smatraju se iznimno sigurnima za primjenu u proizvodima za sunčanje. Imaju vrlo mali potencijal reakcija iritacije i senzbilizacije kože te su iznimno fotostabilni.
7. Samotamnjenje
Ako želimo na dijelove tijela koji dugo nisu bili izloženi suncu “udahnuti” malo boje prije sunčanja, možemo koristiti preparate za samotamnjenje. Priprema za takav postupak mora biti dobar piling, osobito na laktovima, koljenima i petama. No, imajte na umu – preparati za samotamnjenje neće pomoći koži da se obrani od UV zračenja jer tako nastala pigmentacija nije istovjetna prirodnoj pigmentaciji.
8. Kako ubrzati preplanulost?
Osobe koje žele pospješiti nastajanje preplanule boje kože mogu koristiti sredstva koja se nanose prije sunčanja kako bi potaknuli stvaranje kožnog pigmenta. Takvi preparati sadrže prirodna ulja ili patentirane sastojke za koje je dokazano da potiču tamnjenje kože (ekstrak orahove ljuske, mrkvina ulja, tirozin, vitamin B 12 ), no važno je istaknuti da NE štite od UV zračenja.
9. Losion, mlijeko ili sprej?
Zaštitna sredstva primjenjuju se na kožu u obliku losiona, mlijeka, stika, aerosola/spreja, gela i kreme. Suhoj koži bolje odgovaraju kreme za lice i mlijeka za tijelo, a za masnu ili mješovitu kožu preporučuje se nemasna gel krema. Stikovi su odlični za najosjetljivija područja kao što su nos i usne. Aerosoli, odnosno sprejevi, jednostavni su za upotrebu i brzo pokrivaju velike površine tijela.
10. Njega nakon sunčanja
Losioni, mlijeka ili sprejevi, posebno formulirani za njegu nakon sunčanja, hlade, hrane i vlaže kožu te smanjuju eventualno nastali oksidativni stres. Sadrže alfa-glukozil rutin, vitamin E, dekspantenol, termalne vode te se mogu koristiti i za male opekline ako se nanose češće i u nešto debljem sloju. Opečenoj koži godi i višekratno sprejanje termalnom vodom.
I.V.
Foto: Shutterstock
