Zdravlje

Zdravlje

Zaboravljate li i vi uzeti svoje lijekove?

Samo 41 posto građana redovito pije svoje tablete, unatoč činjenici da su u skupini visokog rizika za razvoj bolesti srca. Iako im je terapiju propisao liječnik, njih 59 posto povremeno zna zaboraviti na svoj lijek.

Čak 59 posto građana Hrvatske, koji se nalaze u skupini visokog rizika za kardiovaskularne bolesti, zaboravlja uzeti dnevnu terapiju koju im je propisao liječnik. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je u Hrvatskoj u ožujku ove godine provela tvrtka Bayer HealthCare na uzorku od 100 ljudi iznad 40 godina starosti koji spadaju u skupinu visokog rizika za kardiovaskularne bolesti ili koji imaju dijabetes.

U provedenom istraživanju ispitivana je redovitost uzimanja propisane terapije acetilsalicilnom kiselinom, lijekom koji bi trebali uzimati svi bolesnici s preboljelom kardiovaskularnom bolesti ukoliko nema za to neke od kontraindikacija. Većina muškaraca i žena koji su sudjelovali u ovom istraživanju (98 posto), odgovorila je kako im je liječnik propisao dnevnu terapiju od jedne tablete acetilsalicilne kiseline dnevno, ali tek 41 posto ispitanih nikada ne zaboravi popiti tabletu.

Od onih koji preskoče ili zaborave popiti svoju terapiju njih 41 posto to čini manje od jedanput mjesečno, a 32 posto njih zaboravi tabletu barem jedanput mjesečno. Svoju dnevnu terapiju 19 posto zaboravi jedanput u dva tjedna, dok je osam posto onih koji su priznali kako redovito zaboravljaju uzeti propisanu tabletu.

U 60 posto slučajeva terapiju acetilsalicilnom kiselinom pacijentima je propisao kardiolog ili liječnik opće prakse (36 posto).

“Zabrinjavajući su podaci kako manje od polovice građana redovito pije lijekove i time ugrožava svoje zdravlje. Ovi podaci nam govore kako nas čeka još mnogo posla na području promjene ponašanja ljudi i širenja svijesti o redovitom uzimanja lijekova koji mogu pomoći u sprječavanju bolesti srca. Dokazano je da acetilsalicilna kiselina smanjuje rizik od ponovnog srčanog udara i to za nekih 20 posto, no važan problem leži u činjenici da se unatoč dokazanim zaštitnim učincima tog lijeka bolesnici s njima dovoljno ne koriste. Kako bi spriječili bolesti srca neophodno je da pacijenti ozbiljno shvate svoju bolest i promijene loše životne navike te da se pridržavaju terapije“, rekao je prof. dr. sc. Mijo Bergovec, predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB Dubrava.

Rezultati istraživanja pokazuju kako oni koji su sudjelovali u istraživanju imaju više rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Najviše njih (70 posto) izjavilo je kako imaju visoki krvni tlak (70 posto) ili su pretili pa trebaju izgubiti višak kilograma (50 posto). Njih 40 posto ima povišene vrijednosti ukupnog kolesterola ili drugih lipide, dijabetes ih ima 35 posto, a nedopušteno visoku razinu šećera u krvi 33 posto.

Kako su svjesni činjenice da spadaju u skupinu osoba koja imaju problema sa srcem, izjavilo je 81 posto ispitanih, koji su potvrdili kako im je tako rekao liječnik.

Bolesti srca su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i u industrijski razvijenom svijetu. U svijetu godišnje umire preko 17 milijuna ljudi, što prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije predstavlja udio od 30 posto svih smrtnih ishoda zabilježenih diljem svijeta. Međutim, u Hrvatskoj od svih umrlih njih oko 50 posto umire od bolesti srca i krvnih žila. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji to iznosi 40 posto, a u Francuskoj oko 30 posto. Mnogo je čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao što su prekomjerna težina, manjak kretanja, povišeni kolesterol i povišeni krvni tlak, koje se promjenom načina života mogu mijenjati i koje najvećim dijelom mogu mijenjati sami bolesnici. Radi toga važno je spoznati stupanj vlastitog kardiovaskularnog rizika, odnosno vjerojatnost od obolijevanja od srčane bolesti i značajnim dijelom preuzeti kontrolu nad vlastitim zdravljem”, tvrdi kardiolog prof. dr. Mijo Bergovec.

Što sami možemo učiniti za zdravlje srca?

“Kombinacijom prehrane s manjim sadržajem masti, manje soli u hrani, svakodnevne tjelovježbe, nepušenja i uopće zdravog načina života, znatno se može smanjiti kardiovaskularni rizik. U Hrvatskoj puši 34 posto muškaraca i 22 posto žena. Više od 20 posto stanovnika Hrvatske je pretilo, a prekomjernu tjelesnu težinu ima više od 76 posto ljudi. Posebno zabrinjava da sve veći broj djece i mladih ima pretjeranu tjelesnu težinu ili je debelo. Najmanje 80 posto prijevremenih smrti od bolesti srca može se izbjeći ukoliko se otklone ovi glavni rizični čimbenici”, istaknuo je kardiolog prof. dr. Mijo Bergovec.

Dodao je: “Suradljivost i povjerenje između liječnika i bolesnika očituje se i u redovitom uzimanju lijekova. Poznato je da bolesnici često ne uzimaju propisane lijekove ili ih zaborave uzeti. To je dodatni veliki problem o kojem se mnogo ne govori”.

Od sudionika u istraživanju 80 posto ih je reklo kako bi voljeli imati neki podsjetnik kako bi sa sigurnošću znali da li su uzeli svoju dnevnu terapiju. Kako bi bolesnicima olakšali, tvrtka Bayer je promijenila pakiranje acetilsalicilne kiseline Aspirina 100 koje će od sada biti u kalendar blister obliku, odnosno svaka će tableta biti obilježena danom u tjednu.

K.H.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo