Loš životni stil ubit će 50% ljudi: Nezarazne bolesti uzrok su preuranjene smrti u više od 65% slučajeva

nasljedne bolesti

U Parizu je 2. i 3. veljače održana prva međunarodna konferencija pod nazivom “Harm Reduction” (Smanjenje štetnosti).

Okupila je vodeće svjetske medicinare, od neurologa, preko onkologa pa sve do kardiologa i pulmologa te donijela brojne šokantne podatke. Najalarmantniji je svakako onaj da ćemo svi mi, koji smo danas u naponu radne snage i zdravi, umrijeti od posljedica svog životnog stila!

To se prije svega odnosi na razvoj neke od nezaraznih bolesti koje su na neki način povezane pušenjem, alkoholom, nezdravom hranom, pretjeranim izlaganjem suncu... Stoga je cilj konferencije, kako je u uvodu rekao predsjedatelj Dr. Peter Harper, onkolog svjetskog ugleda, pronaći način kako ljudima omogućiti da imaju svoj stil života, ali s manje fatalnim posljedicama. To je prioritet kako zbog zdravlja pojedinca tako i zbog održivosti sustava medicinske skrbi, posebice u Europi.

Svake minute umre 8 pušača

Naime, kako je u svom predavanju istakao Dr. Andrzej M. Fal, poljski pulmolog i ekonomist, sadašnji sustav je neodrživ:

Ljudi žive sve dulje. Svake je godine veći postotak starijih od 65 godina i oni postaju preveliko opterećenje zdravstvenom sustavu jer “na naplatu” dolaze posljedice njihova životnog stila. Nužno je naći alternative koje će smanjiti broj oboljelih od karcinoma i sličnih tzv. nezaraznih bolesti koje su razlog preuranjene smrti u čak 65% slučajeva.

"Pušenje, brza hrana, premalo kretanja, debljina i neodgovorno ponašanje na suncu mogu se vrlo jednostavno spriječiti – izbjegavanjem! Međutim, ljudi se toga teško odriču. Tome u prilog ide i činjenica da se ne umire od jedne kutije cigareta, litre vina ili jednog hamburgera, a većina ljudi ne razmišlja što će biti za 20 godina. Štoviše, kad ih upozorite na to koliko sebi štete, šale se dosjetkama tipa “od nečega moram umrijeti” – objasnio je dr. Harper te nastavio:

Statistika je neumoljiva: svake minute u svijetu umre 8 pušača. No ljudi su robovi navika i onima koji se pušenja ne žele odreći nude se razne alternative, od lijekova s nikotinom, preko e-cigareta (tzv. parilice) do uređaja za grijanje duhana. Sva naša istraživanja, a napravili smo ih više od 70, pokazala su da grijani umeci smanjuju količinu štetnih tvari do 90% u odnosu na klasične cigarete i ključno, ne sadrže katran, koji je glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem, zaključio je dr. Harper.

Slično je i s alkoholom, koji je fatalan, pokazalo se, upravo za one koji piju ponekad. Primjera radi, više su ugroženi oni koji se napiju jednom mjesečno od onih koji uživaju u jednoj čaši vina dnevno. Podaci su to koje je iznio prof. dr. David Zaridze, predsjednik ruskog društva za karcinom.

Na svijetu je čak 60% pretilih

Neurologinja dr. Laura Rosen je 20 godina istraživala uzročno-posljedične veze između ovisnosti o nikotinu i pušenja cigareta te je zaključila da je ljudima teže odreći se rituala i osjećaja pripadnosti koji dobivaju pušenjem nego same ovisnosti, te kaže:

"Većina pušača pokušava prestati pušiti, ali čak 60% njih ponovno propuši."

Dakako, nisu alkohol i cigarete jedini tihi ubojice. Veliki broj preuranjenih smrti događa se zbog loših prehrambenih navika, a posebno je alarmantan podatak da se u posljednjih pet godina drastično povećao broj pretilih. Oni u prosjeku čine 60% stanovništva, a broj poremećaja vezanih uz prehranu godišnje raste brzinom od dva posto.

Obroci s nogu, kao i oni pred TV-om znatno povećavaju rizike od debljine, koja (pre)često vodi do dijabetesa tipa 2. Posebno je opasna brza hrana čije porcije su se u zadnjih 20 godina povećavale i više od 100%. Svakako, treba naglasiti i da životni stil većine ljudi podrazumijeva premalo kretanja – sažeo je Nadir Arber, gastroenterolog iz Tel Aviva.

Kada je pak riječ o suncu, ključno je držati se smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o izbjegavanju sunca između 11 i 17 sati i korištenju proizvoda s visokom UV zaštitom.

Martina Strukić

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!