Peludna groznica - svaki deseti građanin preosjetljiv je na zrnca peluda

alergija

Zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca nekih vrsta drveća u zraku već naveliko kišemo, šmrcamo, kašljucamo.

Suzne oči, curenje iz nosa i kihanje tipični su, naime, simptomi peludne groznice, prekomjerne reakcije imunološkog sustava na različite alergene koji se u prirodi javljaju s prvim danima proljeća, a iako nisu svi alergični na sve, mnogi će odahnuti tek ujesen kad prvi mrazovi zaustave cvjetanje najomraženijeg nam korova – ambrozije.

Prevencija i prije sezone

Procjene su da je svaki deseti građanin preosjetljiv na mikroskopska zrnca peluda koji proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati, a oprašuju se uz pomoć vjetra koji ga nosi na velike udaljenosti. Rano proljeće na kontinentu počinje s polenacijom breze, lijeske, čempresa, hrasta.

U svibnju i lipnju preosjetljive će mučiti visoka razina peludi trava, dok je peludi korova, ambrozije i koprive u zraku najviše krajem srpnja, tijekom kolovoza i rujna. U priobalju alergije najčešće izaziva pelud crnog bora, čempresa i masline, a među korovima pelud crkvine. No uz adekvatno alergološko testiranje, prevenciju ili preporučenu terapiju, boljke s alergijama možemo ublažiti, tvrde stručnjaci.

Prvi i najčešće propisivani lijekovi su antihistaminici, koji su najdjelotvorniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Novija generacija tih protuupalnih lijekova nema sedativno djelovanje i obično se primjenjuju jednom dnevno, a kod alergijskog rinitisa koriste se intranazalni kortikosteroidi, koje je potrebno početi primjenjivati najmanje 2-3 tjedna prije peludne sezone.

Otporniji s vitaminom C

Za teže oblike alergija poput alergijske astme koriste se i inhalacijski kortikosteroidi, a u slučaju dugotrajnijeg liječenja hipersenzibilizacija ili specifična imunoterapija razrijeđenim dozama alergena, koje se postupno povećavaju.

Prirodno se pak obrambeni sustav organizma može jačati vitaminom C, cinkom i kalcijem, probioticima i omega 3 masnim kiselinama, odnosno povećanim unosom plave ribe, plodova mora, orašastih plodova i sjemenki, zelenog čaja, đumbira, jogurta, kefira, agruma poput grejpa, mandarina, naranača i limuna te paprike i brokula..., a izbjegavanjem sirovog voća i povrća poput jabuka i rajčica.

Kamilica ima protuupalna svojstva i dobra je kao oblog na očima koje svrbe i peku, kopriva u obliku čaja, dok će majčina dušica ublažiti kašalj, a đumbir u kombinaciji s medom i iritaciju upaljenog grla. Poznati je lijek za astmu i alergiju astragalus ili kozlinac za kojim raste potražnja, a ublažava alergijske simptome i infekcije dišnih puteva. Već nekoliko tisuća godina koriste ga u kineskoj medicini za jačanje imuniteta i mnoge druge bolesti. Začepljeni nos pak može se isprati i starim lijekom – slanom otopinom, odnosno ispiranjem zasoljenom toplom vodom, koja uklanja alergene iz nosa i vlaži sluznicu.

Jolanda Rak Šajn/VL

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!