Hodanje zahtijeva zajednički rad mozga, srca, pluća, mišića, kostiju i drugih tjelesnih sustava te se bilo kakva promjena u hodu očituje i u radu ovih organa.
Novo istraživanje pokazalo je da bi usporeniji korak u 45-oj godini života mogao biti pokazatelj bržeg fizičkog, ali i neurološkog starenja, navodi health.com.
Iako su prijašnja istraživanja dokazala povezanost hoda i starosti, ovo istraživanje išlo je u temu nešto dublje i ispitalo što brzina hoda otkriva o starenju.
Bolesni bubrezi, srce, jetra pa i trudnoća – ova stanja može otkriti stanje vaših nogu
Brzina hoda u srednjim godinama života otkriva nam koliko je tijelo i um ostarilo tijekom godina, kazala je Line Jee Hartmann Rasmussen.
Istraživanje je provedeno na preko sto četrdesetogodišnjaka kod kojih su se tijekom godina pratile inteligencija, motoričke i jezične vještine i regulacije emocija.
Nakon toga izračunata je brzina hoda, ali i brzina starenja ispitanika, a zatim su uspoređeni oni koji sporo hodaju, 3,9 koraka u sekundi, s onima koji brzo hodaju, 5,7 koraka u sekundi.
Zaključili su
Istraživanjem je potvrđena poveznica s prethodnim istraživanjem kojim je utvrđeno kako su oni koji sporo hodaju, u lošijem fizičkom stanju.
S druge strane, utvrdili su i kako je sporiji hod povezan s bržim starenjem. Takvo starenje nije se samo očitovalo u bržem starenju organa nego i starenju lica te mentalnom starenju.
Uostalom, pokazalo se i da oni koji brže hodaju imaju veću stopu inteligencije te su u manjem riziku od demencije.
Poveznicu s inteligencijom potvrdili su i samim time što su ispitanicima mogli predvidjeti brzinu hodanja na temelju inteligencije u trećoj godini života.
Hodanje zahtijeva zajednički rad nekoliko dijelova tijela kakvi su srce, mozak, mišići, vid, pluća i drugi te usporeniji hod može biti simptom bržeg starenja te dotrajalosti organa, tvrdi Rasmussen.
Iako se računanje brzine hodanja inače primjenjuje u starijoj životnoj dobi, Rasmussen smatra kako bi bilo dobro brzinu hoda izračunati i u mlađoj dobi.
“Takav izračun mogao bi biti odličan način za sprječavanje bolesti povezanih sa starosti”, tvrdi.
Računanje brzine hoda jednostavno je. Na pod stavite metar te odredite koliko ćete hodati. Zatim štopericom izračunajte koliko vam je sekundi bilo potrebno za tu udaljenost te udaljenost podijelite s vremenom. Na taj način dobili ste broj koraka u sekundi.
M. V.
Foto: Shutterstock
