Odgovara:

Mr. sci. Darko Husar, dr. med., spec. ginekologije i porodništva

Nalaz PAPA CIN I nema nikakve veze s poteškoćama koje ste imali sa Bartholinijevom žlijezdom. Promjene na stanicama pločastog epitela težine CIN-a I predstavljaju najblaži otklon od granice normale koji se može registrirati. Tijekom oko godine dana, svaki drugi ovakav poremećaj se spontano povlači bez ikakvog poduzetog liječenja. Koloposkopija i biopsija su dijagnostičke metode koje će nadopuniti, odnosno potvrditi citološki nalaz. Biopsijom su uzeti uzorci tkiva koji se pošalju na patohistološku analizu koja je točnija od citološke. Patohistološka dijagnostika može potvrditi citološki nalaz, no nalaz može biti i teži od citološkog. Također, nalaz može biti i posve negativan, ukoliko se biopsijom nije uzelo uzorak tkiva sa pravog mjesta (ponekad je kolposkopski nalaz kod CIN-a I vrlo diskretan te se može desiti da se uzorak tkiva ne uzme sa pravog mjesta zbog minimalnih razlika tkiva zahvaćenog CIN-om I od normalnog epitela). Manje je vjerojatno da displazije, odnosno CIN-a zapravo uopće nema (pogotovo u svjetlu toga da je nalaz potvrđen 2 puta). Ovisno o dobivenom patohistološkom nalazu će se donijeti odluka o daljem postupku i eventulano potrebnom liječenju. Posve sigurno, nakon oko 2 mjeseca treba PAPA još jedanput ponoviti. Dosta često, ukoliko se radi o površinom malenoj promjeni, sama biopsija bude dovoljna da nalaz ode u spontanu regresiju i da nalaz na kontrolnom PAPA bude uredan.