Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod osoba sa šećernom bolešću.
Dvije trećine bolesnika sa šećernom bolešću umrijet će od kardiovaskularnih bolesti; a stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je 1,7 puta veća među osobama sa šećernom bolešću u odnosu na one bez šećerne bolesti, uglavnom zbog povećanog rizika od moždanog i srčanog udara. Zabrinjavajuća je ovo statistika na koju upozorava Vanja Hulak-Karlak, dr. med., subspec. kardiologije i intenzivne medicine iz Specijalne bolnice Arithera s kojom smo razgovarali i o prevenciji komplikacija te liječenju dijabetičara s kardiovaskularnim bolestima.
Dijabetičari imaju dvostruko veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima – što biste svakom od njih savjetovali?
Bolesnicima sa šećernom bolešću nastojim objasniti ozbiljnost i sve “zamke”, tj. kronične komplikacije, koje šećerna bolest ima jer samo dobra regulacija glikemije i ozbiljan pristup prevenira, odnosno odgađa, pojavu kroničnih komplikacija. “Ključ” uspjeha je promjena stila života; odnosno postizanje idealne tjelesne težine; mediteranska prehrana obogaćena višestruko nezasićenim i mononezasićenim mastima; fizička aktivnost umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 150 minuta tjedno i obavezno prestanak pušenja; uz dakako strogu kontrolu ostalih rizičnih čimbenika aterosklerotske, odnosno kardiovaskularnih bolesti.
O kojoj dobnoj skupini se najčešće radi? Kakva su vaša iskustva u ordinaciji, jesu li među oboljelima i sve mlađi ljudi?
Jesu, sve mlađi i sve ih je više. Teško mi je precizno odgovoriti koja je dobna skupina najzastupljenija jer je dobna distribucija vrlo šarolika. Naime, šećerna bolest je globalna epidemija i broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Više je razloga, no najvažniji su veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.
Prema svjetskim procjenama, 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću; a čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti niti se liječi! Zbog šećerne bolesti godišnje umire nešto više od 6,7 milijuna osoba, a svaka treća osoba je mlađa od 60 godina.
Dijabetes je, prema Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji, postao “pandemija neviđenih razmjera koja izmiče kontroli i jedna je od najbrže rastućih zdravstvenih kriza 21. stoljeća.”
Posljedice bolesti COVID-19 mogli bismo osjećati desetljećima: Kada obavezno tražiti pomoć
Je li istina da dijabetičari imaju atipične simptome infarkta i koji su to?
Procjenjuje se da 10-20% osoba sa šećernom bolešću ima tzv. nijemu ishemiju miokarda. Nijema ishemija je atipična klinička slika koja nastaje zbog neosjetljivosti na bol pa se bolesnici ne žale na tipičnu, jaku anginoznu bol, već na nedostatak zraka, osjećaj gušenja, kratak dah, smanjenu toleranciju napora, tj. brže umaranje, jako znojenje.
Mogu li oboljeli od šećerne bolesti spriječiti kardiovaskularne bolesti i kako? Koje su ključne promjene koje je potrebno usvojiti?
Kao što sam već spomenula, promjena životnog stila uz utjecaj na promjenjive čimbenike rizika za razvoj ateroskleroze, krucijalna je. Promjenjivi čimbenici rizika su: arterijska hipertenzija, dislipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest. Pozitivna promjena samo jednog rizičnog čimbenika najčešće rezultira pozitivnim promjenama i u drugim čimbenicima jer većina navedenih bolesti, odnosno stanja, dijeli mehanizme nastanka i međusobno se isprepliće.
Stroga kontrola, tj. regulacija arterijskog tlaka također je izuzetno važa. Kod bolesnika sa šećernom bolešću, preferiraju su nešto niže ciljne vrijednosti arterijskog tlaka nego u bolesnika bez šećerne bolesti. Nešto smo “stroži”; u odnosu na nedijabetičku populaciju; i kod održavanja lipidnog statusa unutar zadovoljavajućih vrijednosti, naročito se to odnosi na koncentraciju LDL-kolesterola. Ciljne vrijednosti su također nešto niže, uz ranije uvođenje statina u liječenje.
Koji su najčešći i najveći problemi dijabetičara s KVB problemima? O kojim KVB bolestima se tu najčešće radi?
Osoba sa šećernom bolešću 2 do 4 puta češće razvije srčanu bolest i doživi moždani udar u odnosu ne osobu bez šećerne bolesti.
Suvremena medicina smatra da je svaka osoba sa šećernom bolešću odmah i kardiovaskularni bolesnik. Najčešći uzrok srčanih bolesti kod bolesnika sa šećernom bolešću je ateroskleroza u podlozi koje je, simplificirano rečeno, nakupljanje kolesterola u stijenci krvnih žila; koronarnih arterija. Povećanje kolesterola započinje prije pojave viših vrijednosti šećera u krvi; odnosno koronarna bolest postoji gotovo uvijek prije dijagnoze šećerne bolesti tip 2!
Razlikuje li se i kako liječenje dijabetičara s KVB bolestima od ostalih?
Liječenje kardiovaskularnih bolesti kod bolesnika sa šećernom bolešću uglavnom slijedi standardne postulate liječenja kardiovaskularnih bolesti, uz male finese te stavljanje naglaska i forsiranje strožih, nižih ciljnih vrijednosti pojedinih parametara, tj. rizičnih čimbenika te nešto ranijeg uvođenja medikamentne terapije, uz ponekad i preferenciranje pojedine skupine lijekova, u odnosu na nedijabetičnu skupinu.
Navedeno se naročito odnosi na “strožu” kontrolu arterijskog tlaka i serumskih koncentracija LDL-kolesterola.
Stroži kriteriji proizlaze iz činjenice kako postojanje šećerne bolesti znatno povećava mortalitetne stope te rizike od neželjenih kardiovaskularnih događaja. Dobra regulacija krvnog tlaka smanjuje rizik od kardiovaskularnih komplikacija za 33-50%, odnosno svako smanjenje sistoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg, smanjuje rizik komplikacija povezanih s dijabetesom za 12%. Adekvatna kontrola serumskih lipida (triglicerida, HDL i LDL-kolesterola) može smanjiti kardiovaskularne bolesti za 20-50%.
Izuzetno je bitno, uz navedeno, inzistirati na provođenju “zdravog” životnog stila.
Gubitak od 10% tjelesne mase znatno snižava koncentraciju triglicerida, povećava koncentraciju HDL-a, “dobrog”, kolesterola, smanjuje vrijednosti arterijskog tlaka, poboljšava osjetljivost tkiva na inzulin, smanjuje serumsku koncentraciju inzulina i glukoze… smanjujući tako mortalitet.
Dobrom regulacijom i kontrolom glikemije, s održavanjem razine HbA1c (glikiranog hemoglobina) ispod 7%, smanjuje se rizik od kardiovaskularnih bolesti za 42%, a rizik za srčani udar, moždani udar ili smrt od istih, za 57%.
Ako uspijemo osvijestiti i usvojiti samo osnovno, a to su “zdravi” životni principi, već smo puno napravili. Ili da parafraziram rečenicu Neila Armstronga; to će biti velik korak i za čovjeka i za čovječanstvo.
Foto: Shutterstock
