Naučite od stručnjaka sve što trebate znati o povišenom kolesterolu i njegovoj kontroli.
Šanse da vi ili netko koga poznajete ima povišen kolesterol su velike, ali kako ga često ne otkrivaju simptomi, nije stanje o kojem mnogi razmišljaju, a ipak bi trebali. Ako se ne liječi, može naravno dovesti do velikih problema, a posebno kada je u pitanju zdravlje kardiovaskularnog sustava,što je i danas vodeći uzrok smrti diljem svijeta.
Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i tvar koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost također mogu povećati vaš rizik od razvoja “lošeg” LDL kolesterola. Ostali čimbenici načina života koji mogu doprinijeti visokom kolesterolu su neaktivnost i pušenje. Vaša genetika također može utjecati na vaše šanse za razvoj visokog kolesterola. Geni se prenose s roditelja na djecu. Određeni geni upućuju vašem tijelu kako da obrađuje kolesterol i masti. Ako vaši roditelji imaju visok kolesterol, možda ste i vi izloženi većem riziku da ga imate. Druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes i hipotireoza, također mogu povećati rizik od razvoja visokog kolesterola i povezanih komplikacija.
Povišen kolesterol ponekad mogu otkrivati simptomi
Dr. Ilan Shapiro, šef AltaMed udruge iz Los Angelesa navodi “Kada dođe do nakupljanja kolesterola, može se vidjeti ponekad na vašoj koži, na licu a može doći i do problema s tlakom. Ako se ne mjeri razina kolesterola, ovi simptomi mogu proći neprimječeno. Važno je zato napraviti sve testove u laboratoriju kako bi se stanje procijenilo”.
Prema riječima dr. Erica Berga,koji je stručnjak za kontrolu kilograma kroz nutritivne metode, visok kolesterol često ne otkrivaju simptomi, a u većini slučajeva doći će samo do problema kada ćete se morati obratiti liječniku za pomoć. Kako visok kolesterol ne uzrokuje simptome u ranoj fazi, važno je paziti na sve aspekte života, jesti zdravo, biti aktivan i redovito kontrolirati razinu kolesterola. Ako nalazi otkrivaju da razina još nije toliko visoka, promjene u životnim navikama mogu pomoći da se ona vrati na normalnu razinu. No ako se dugo vremena ne kontrolira, može oštetiti arterije. Liječnici navode kako je upravo iz tog razloga važno biti proaktivan i pratiti stanje kolesterola te paziti što jedemo i koliko se krećemo. No bez obzira na vrijednosti kolesterola, nikada nije kasno uložiti u kontorlu kolesterola.
Većina ljudi trebala bi težiti ka LDL razini ispod 3,4 mmol / L (130 mg / dl). Ako imate druge čimbenike rizika za bolesti srca, vaš ciljni LDL bi trebao biti ispod 2,6 mmol / L (100 mg / dl).
Rani simptomi koji mogu otkrivati povišen kolesterol su:
- oticanje donjeg dijela nogu i zglobova
- oticanje stopala ili dlanova
- osjećaj težine u nogama
- bol u listovima i bedrima
- osjećaj pečenja u gornjem dijelu abdomena, posebno nakon što ste pojeli nešto masno.
Osnovne preporuke pravilne prehrane za kontrolu kolesterola
Kako stoji na stranicama javno-zdravlje.hr, postoje koraci koji će vam pomoći da razinu LDL kolesterola držite pod kontrolom. Smanjiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije.
Smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).
Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.
Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtijeva masnoću. Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino).
A. A.
Foto: Shutterstock
