Opis bolesti

Ateroskleroza je patološki proces u kojem dolazi do nakupljanja masnih tvari, kolesterola, dijelova mrtvih stanica i kalcija u unutarnji zid arterije. Obično pogađa velike i srednje velike arterije. Aterični plakovi mogu narasti dovoljno da značajno smanjuju protok krvi kroz arterije. Glavne komplikacije nastaju kada je zid arterije toliko stanjen da može puknuti. Uslijed ovog procesa dolazi do izljeva i mogućnosti stvaranja ugrušaka krvi koji mogu zaustaviti protok krvi u vidu tromboze ili embolije ako ode na neko drugo mjesto u tijelu. Ateroskleroza je tihi ubojica, napreduje sporo i sigurno, a simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti.

Simptomi

Ateroskleroza obično ne uzrokuje simptome sve do trenutka kada dođe do značajnog začepljenja arterije. Tada se pojavljuju prvi simptomi slični angini pectoris ili infarktu. Anginozni bol u prsima, osjećaj nelagode i tlaka neki su od znakova da srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika i, samim time, da postoji neko zakrečenje. Osjećaj se može širiti u predjelu ramena, ruke i vrata. Emocionalni stres može izazvati anginoznu bol. Kada se aterosklerotični plak nađe u karotidnim arterijama (arterije vrata koje osiguravaju mozak kisikom) i uvjetuje njihovo suženje, javljaju se simptomi moždanog udara. Ovi simptomi uključuju naglu utrnulost, slabost i vrtoglavicu. Aterosklerotičnim suženje arterija donjih ekstremiteta može dovesti do ukočenosti, boli, a ponekad i opasne infekcije.

Prevencija

Prevencija se sastoji u prepoznavanju faktora rizika i pravovremenom otklanjanu rizika kao što je povećana razina kolesterola i triglicerida u krvi. Visoki krvni tlak, duhanski dim, dijabetes, pretilost, stres, smanjena fizička aktivnost te prekomjeran unos alkohola. Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umjeren, zdrav stil života - pravilna prehrana i umjerena, aerobna fizička aktivnost kao što je brza šetnja, vožnja biciklom i plivanje uz redovan sistematski pregled.

Liječenje

Liječenje se temelji na prevenciji nastanka i razvoja bolesti. U primarnoj prevenciji sprječavamo pojavu rizičnih faktora za nastanak ateroskleroze. S primarnom prevencijom treba započeti što je moguće ranije, još u djetinjstvu, stvaranjem zdravih prehrambenih navika, bez pušenja te redovnom tjelesnom aktivnošću čime ćemo spriječiti nastanak ili barem usporiti razvoj ateroskleroze. U sekundarnoj prevenciji, sprječavamo razvoj ili pogoršanje već nastale bolesti uz smanjivanje ili kontrolu postojećih rizika.