Istraživanja pokazuje da ignoriranje znakova koje nam tijelo i um šalju može dovesti do ozbiljnih posljedica, od kojih je burnout jedna od najtežih.
U današnjem svijetu pojam “burnout” postao je gotovo svakodnevica. Ljudi su preopterećeni poslom, obavezama i konstantnim pritiskom da postignu više, bolje i sve to čim brže, po mogućnosti odmah sada.
Iako je every day hustle važan, račune treba platiti, kvalitetno nahraniti sebe, klince i ljubimce; sve više istraživanja pokazuje da ignoriranje znakova koje nam tijelo i um šalju može dovesti do ozbiljnih posljedica, od kojih je burnout jedna od najtežih. I sad, kako spriječiti tu šik modernu bolest? Rješenje je jednostavno, moćno, svima lako dostupno, a to je: tjelovježa i boravak u prirodi.
Burnout: Tihi neprijatelj modernog društva i svih hard core over achievera
Burnout je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom. Kada se osobi čini da više ne može izdržati pritisak, da je svaki zadatak pretežak, a energija gotovo nepostojeća, tada možemo govoriti o burnoutu. Ovo stanje ne utječe samo na radnu učinkovitost, već i na cjelokupnu kvalitetu života. Osobe koje pate od burnouta često se osjećaju kao da su zarobljene u beskonačnom ciklusu stresa, bez izlaza.
Burnout se razvija postupno. Počinje kao običan stres, ali ako se ne pozabavi s njime na vrijeme, može prerasti u ozbiljno stanje koje zahtijeva dugotrajan oporavak. No, unatoč sve većoj prisutnosti ovog problema, prevencija je moguća, a u tome ključnu ulogu igraju tjelovježba i boravak u prirodi.
Kod svakoga se manifestira na drugačiji način, malo po malo, kroz sitnice. Promjene u apetitu, rutini spavanja (nesanice, buđenje ranije nego inače jer mozak nema mira-radi kad ne bi trebao jer je panika, pritisak, jer mora – vi tražite to od njega i on vas sluša).
Tjelovježba: Prirodni lijek za stres
Tjelovježba je često prva stvar koju zanemarujemo kada se suočavamo s prenatrpanim rasporedom. Međutim, upravo je ona jedna od najučinkovitijih metoda za borbu protiv stresa i prevenciju burnouta. Kada se bavimo fizičkom aktivnošću, naše tijelo otpušta endorfine, hormone sreće, koji djeluju kao prirodni antidepresiv. Redovita tjelovježba može poboljšati raspoloženje, smanjiti anksioznost i povećati otpornost na stres.
No, tjelovježba nije samo fizička aktivnost; ona je i mentalni ispušni ventil. Kroz kretanje tijela, oslobađamo napetost i frustracije nakupljene tijekom dana. Bilo da je riječ o trčanju, vožnji bicikla, jogi ili čaganju, svaka vrsta aktivnosti ima svoj način da pomogne našem tijelu i umu da se opuste i regeneriraju.
Nadalje, tjelovježba pomaže u regulaciji sna, koji je ključan za oporavak i prevenciju burnouta. Osobe koje se redovito bave fizičkom aktivnošću lakše zaspu, imaju kvalitetniji san i probude se osjećajući se odmorno i spremno za suočavanje s novim izazovima.
No, ponekad se osoba koja redovito vježba npr. u teretani ne uspije riješiti napetosti prateći svoju uhodanu gym rutinu treninga. Da bi se rasteretili pritiska i stresa koji vas odjednom stišću i stežu, bude u 4.30, fizička aktivnost MORA biti intenzivnija od one na koju ste navikli. Pojačajte opterećenje, otrčite 3 kilometra više, brže, promijenite rutinu treninga- ubacite nove vježbe koje će biti izazov i tijelu i mozgu jer će se novi obrasci pokreta učiti- izbacit ćete se iz autopilota.
Izađite iz svoje komfor zone. I tu ne mislim samo na tjelovježbu, već na cjelokupni lifestyle. U svakom segmentu imate svoje navike. Od prehrane, kakav doručak najviše volite, pijete li kavu s mlijekom ili bez do toga kako putujete na posao, kojim putem, koji sredstvom, da li sjedite za monitorom na stolici s kotačićima ili bez. Izaberite 3 stvari i promijenite ih. Ja sam svoje omiljene zobene s proteinima i voćem zamijenila s jajima, paradajzom, šnitom kruha sa sjemenkama (iz Dinare) i deci kefira. Volim slatki doručak i ovo mi je još uvijek, nakon 3 dana, šok. Ali ide pomalo. Nedostaju mi zobene s proteinima od čokolade, ali to je samo navika. Popijem proteinski shake između doručka i ručka pa se srce vrati na mjesto.
Ako dan provedete na stolici s kotačićima i koturate se sim-tam svako malo, toplo preporučam da ih maknete (zamijenite s čepovima koji tome služe). Vjerujte mi na riječ da će vam biti lakše (nakon što se naviknete da se ne možete frajerski slajdati lijevo desno kad radio pusti stvar s dobrim beatom). Tijelo će manje boljeti.
Nemam kotačiće na uredskoj stolici 5 godina. Leđa su doživjela preporod.
Nadalje, da ne bi bilo da All I do is talk, and I don’t do the walk, izlazak iz još jednog milog mi komfora je za mene zamjena trčanja s hodanjem koju sam uvela nedavno. Zapravo usporiti, pomalo, smanjiti intenzitet – to je za mene van mog komfora.
Trčanje jako volim jer mi dođe kao terapija, zone out-am se, rewindam, preznojim i volim misliti da to brzo odradim. Moja boljka je što bi sve brzo, odmah sad, tako da je hodanje po stazama na kojima trčim mom mozgu panika (zasad). Trčao bi, a ovako sporijim tempom mora uložiti neki napor da se skupa sa mnom opusti i doživi krajolik, nebo, šumu. kvart kroz koje inače pretrči u svom filmu.
Priroda
Osim tjelovježbe, boravak u prirodi ima jako pozitivan učinak na naše mentalno zdravlje. Priroda djeluje kao prirodni antistresor. Istraživanja su pokazala da samo 20 minuta provedenih u prirodi može smanjiti razinu kortizola, hormona stresa. Priroda nas vraća na sporiji ritam života, na jednostavnost i na potrebu da budemo prisutni u trenutku. Što znači biti prisutan u trenutku? Disati. Duboko, opušteno, bez uvlačenja trbuha; to znači trepnuti par puta i osjetiti vlastito tijelo na koje zaboravimo. Tijelo koje je stisnuto poput dobro prešanog čvarka. Biti prisutan je nešto što namjerno moramo raditi.
Reći sebi nešto poput: Sve je ok. Opuštam se, dišem, sve teško u meni se topi i sa svakim izdahom izlazi van iz mog tijela i uma.
Obična šetnja šumom od 20-30 minuta, planinarenje, boravak uz rijeku ili more (bilo kakvu vodu u prirodi) omogućuju da se isključimo iz užurbanog svakodnevnog života i povežemo sa sobom; jer dok jurimo kako bismo stigli sve obaviti i onda s guštom staviti kvačicu pored obavljenog zadatka na TO-DO- LISTI, mi živimo u tim zadatcima, nesvjesni od sebe.
Zvukovi prirode, poput cvrkuta ptica, šuštanja lišća ili zvuka valova, imaju umirujući učinak na naš živčani sustav. Ti su zvukovi često korišteni u terapijama za smanjenje stresa jer pomažu u postizanju stanja opuštenosti i unutarnjeg mira.
Osim toga, zelena boja potiče kreativnost i produktivnost. Kada se odmaknemo od ekrana, telefona i buke svakodnevnog života, naš mozak dobiva priliku za resetiranje. To nam daje prostora da sagledamo probleme iz drugačije, nove perspektive i pronađemo rješenja koja nam možda nisu bila očita u dok smo pod pritiskom jurcali okolo ili bili zaljepeljeni za tastaturu i monitor, na stolici s kotačićima koja nam trga donji dio leđa.
Sinergija tjelovježbe i prirode
Tjelovježba na otvorenom, bilo da je riječ o trčanju u parku, vožnji bicikla po šumi ili jogi na plaži, spaja najbolje od oba svijeta. Osim što nam omogućuje da uživamo u fizičkoj aktivnosti, boravak u prirodi dodatno pojačava pozitivan učinak tjelovježbe na naše mentalno zdravlje.
Primjerice, trčanje po prirodi omogućuje nam da uskladimo ritam s ritmom okoliša, stvarajući meditativno stanje (runners high) koje pomaže u smanjenju stresa. Vožnja bicikla kroz planinske staze izaziva fizički, ali nas povezuje s ljepotama prirode koje imamo luksuz uživati. Joga na plaži, uz zvuk valova, potiče opuštanje i dublju povezanost s prirodom i samim sobom.
Kako integrirati tjelovježbu i prirodu u svakodnevni život
Unatoč svim poznatim prednostima, mnogi ljudi i dalje pronalaze izgovore zašto ne mogu izdvojiti vrijeme za tjelovježbu ili boravak u prirodi. Međutim, integriranje ovih aktivnosti u svakodnevni život ne mora biti komplicirano. Evo par savjeta kako to učiniti:
- Postavite realne ciljeve: Počnite s malim koracima. Ne morate odmah trčati maraton ili provoditi sate u prirodi. Dovoljno je započeti s kratkim šetnjama ili laganom tjelovježbom nekoliko puta tjedno. Važno je da postavite ciljeve koji su dostižni i koji se mogu održavati dugoročno.
- Povežite se s prirodom: Ako živite u gradu, pronađite najbliži park ili zelenu površinu gdje možete provesti vrijeme na otvorenom. Pokušajte barem jednom tjedno organizirati izlet u prirodu, bilo da je riječ o planinarenju, pikniku ili vožnji bicikla.
- Napravite tjelovježbu dijelom rutine: Najlakši način da ostanete dosljedni u tjelovježbi jest da je uključite u svoju dnevnu rutinu. To može biti jutarnje trčanje, šetnja tijekom pauze za ručak ili večernja joga. Rasporedite vrijeme za tjelovježbu kao što biste to učinili za bilo koju drugu važnu obavezu.
- Kombinirajte aktivnosti: Isprobajte različite vrste tjelovježbi i pronađite onu koja vam najviše odgovara. Kombinirajte aerobne aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla s opuštajućim vježbama poput joge ili pilatesa. Također, pokušajte vježbati na otvorenom kad god je to moguće.
- Uključite obitelj i prijatelje: Tjelovježba i boravak u prirodi mogu biti zabavniji u društvu. Organizirajte zajedničke šetnje, sportske aktivnosti ili izlete s obitelji i prijateljima. Na taj način, ne samo da ćete se bolje osjećati, već ćete i potaknuti druge da se pridruže zdravom načinu života.
- Slušajte svoje tijelo: Važno je osluškivati svoje tijelo i um. Ako osjećate da ste preopterećeni ili umorni, uzmite si vrijeme za odmor i oporavak. Ne forsirajte tjelovježbu ako osjećate da vam to trenutno nije potrebno. Ključ je u balansu i razumijevanju vlastitih granica.
Nevezano uz prirodu i vježbanje: Obratite pažnju kako na vas djeluju ljudi s kojima ste se okružili. Kako se osjećate nakon druženja s njima? Da li su vas iscrpili ili su vam svojom energijom, društvom, pozitivom dali dodatni boost? Sve to utječe na nas.
Život je kratak, energija i vrijeme koje imamo na raspolaganju su ograničeni. Budite selektivni na što i koga ih trošite.
Kad se podvuče crta….
Tjelovježba i boravak u prirodi nisu samo načini kako poboljšati fizičko zdravlje, već i korisni alati za očuvanje mentalnog zdravlja i prevenciju burnouta. U svijetu u kojem je stres postao normom, pronalazak vremena za sebe, za kretanje i povezivanje s prirodom, može biti ključno za održavanje ravnoteže i kvalitete života.
Burnout ne dolazi preko noći, ali se može spriječiti dosljednim prakticiranjem zdravih navika. Svaka šetnja u prirodi, svaki sat proveden u tjelovježbi, korak su bliže unutarnjem miru i otpornosti na stres. Stoga, zapamtite da je važno ne samo raditi, već i živjeti, i to s punim kapacitetom i svjesnošću o vlastitom tijelu i umu.
