Studija pokazuje da bez obzira na to koliko sati spavamo, odlazak u krevet nakon 1 pogoršava naše zdravlje
Mnogi nisu svjesni zdravstvenih učinaka kasnog odlaska na spavanje jer smatraju da nije bitno kada “odrade” svojih 6 do 8 sati.
Studija koja je analizirala podatke o vezi između sna i zdravlja više od 70.000 odraslih donijela je rezultate koji ne ostavljaju mjesta sumnji: da biste kvalitetno starili, morate ići spavati prije 1 sat ujutro. Prethodno istraživanje već je istaknulo koliko je odlazak na spavanje nakon 1 ujutro opasan.
Istraživači su krenuli od činjenice da ljudi koji rano idu spavati pokazuju bolje mentalno zdravlje od onih koji odluče kasno ići spavati. Studija je pokazala da je kasno lijeganje štetno, bez obzira na prirodnu sklonost, te da je povezano s lošijim mentalnim zdravljem. Stoga je za zdravo starenje preporučljivo početi spavati prije 1 sat ujutro, neovisno o vašim kronobiološkim preferencijama.
- Večernji kronotip: Ljudi koji se navečer osjećaju energičnije, obično spavaju i kasno se bude.
- Jutarnji kronotip: Ljudi koji se rano bude i najproduktivniji su u ranim jutarnjim satima.
Na mentalno zdravlje neovisno utječu i prirodna sklonost spavanju u određeno vrijeme (kronotip) – jeste li jutarnji ili večernji tip – i stvarni raspored spavanja (ponašanje). U usporedbi s onima koji rano liježu, ranoranioci koji liježu kasno izloženi su većem riziku od razvoja depresije i anksioznosti.
Zdravstvene posljedice
Za jutarnje tipove: općenito imaju redovitiji san i bolje se prilagođavaju društvenim rasporedima (škola, posao), pa često imaju manje zdravstvenih problema povezanih sa spavanjem.
Večernji tipovi izloženi su povećanom riziku od:
- poremećaja spavanja (jer se moraju prilagoditi rasporedima koje nameće društvo)
- problema s mentalnim zdravljem (anksioznost, depresija, stres)
- metaboličkih bolesti (pretilost, dijabetes)
- kardiovaskularnih bolesti (visoki krvni tlak, opasnost od srčanog udara)
N. M.
