Kada se pojave mučnina, povraćanje ili proljev, jedan od prvih savjeta koji ćete čuti jest da posegnete za dvopekom ili tostom. Iako se ova preporuka prenosi generacijama, znanost otkriva zašto su ove jednostavne namirnice doista učinkovite, ali i upozorava na njihova ograničenja
Gotovo da ne postoji osoba koja u trenucima želučanih tegoba nije dobila savjet da se drži lagane hrane, a na vrhu popisa preporuka gotovo se uvijek nalazi dvopek. Ta praksa toliko je ukorijenjena da je postala dio opće kulture, no ona nije samo narodna predaja. Osnova leži u konceptu poznatom kao BRAT dijeta, akronimu za banane, rižu (eng. rice), pire od jabuke (eng. applesauce) i tost. Ideja vodilja ove, ali i širih “blagih” dijeta, jest smanjiti opterećenje na probavni sustav. Namirnice koje su dio ovog plana prehrane imaju malo vlakana, masti i proteina, što ih čini iznimno lakima za probavu i omogućuje želucu i crijevima prijeko potreban odmor kako bi se oporavili od iritacije uzrokovane virusom, bakterijama ili drugim uzročnicima.
Dvopek, odnosno suhi, dvaput prepečeni kruh, savršeno se uklapa u ovu filozofiju. Njegova učinkovitost leži u samom sastavu i teksturi. Proizvodi se od rafiniranog bijelog brašna koje sadrži znatno manje vlakana od cjelovitih žitarica, čime se izbjegava dodatno nadraživanje upaljene sluznice probavnog trakta. Proces dvostrukog pečenja, ili tostiranje kruha koje potiče takozvanu Maillardovu reakciju, ne samo da poboljšava okus i miris, već i razgrađuje složene škrobove na jednostavnije šećere. To znači da vaš želudac mora uložiti puno manje truda da bi probavio takvu hranu. Uz to, suha i kruta struktura dvopeka djeluje poput spužve, upijajući višak želučane kiseline i tekućine u crijevima, što može ublažiti osjećaj mučnine i pomoći u učvršćivanju stolice kod proljeva.
Povraćanje i proljev iz tijela izbacuju vitalne minerale poput natrija i kalija, čiji je nedostatak odgovoran za osjećaj slabosti i iscrpljenosti.
Jedan od ključnih izazova tijekom probavnih smetnji jest dehidracija i gubitak elektrolita. Povraćanje i proljev iz tijela izbacuju vitalne minerale poput natrija i kalija, čiji je nedostatak odgovoran za osjećaj slabosti i iscrpljenosti. Iako sam dvopek nije bogat izvor ovih nutrijenata, često se konzumira u blago posoljenoj varijanti, slično slanim krekerima, što pomaže nadoknaditi izgubljeni natrij. Zbog toga se savršeno nadopunjuje s drugim namirnicama iz BRAT dijete, poput banana, koje su iznimno bogate kalijem. Kombinacija ovih namirnica predstavlja prvi korak u stabilizaciji organizma i vraćanju izgubljene energije na način koji neće dodatno šokirati osjetljivi probavni sustav.
Ipak, moderna medicina upozorava da, unatoč njegovoj učinkovitosti u akutnoj fazi, strogo pridržavanje BRAT dijete nije dugoročno rješenje. Organizacije poput Američke akademije za pedijatriju više ne preporučuju ovu dijetu kao isključivi plan prehrane, osobito za djecu. Razlog je jednostavan: izrazito je restriktivna i nutritivno siromašna. Nedostaju joj ključni makronutrijenti poput proteina i zdravih masti, kao i esencijalni vitamini i minerali potrebni za potpuni oporavak i jačanje imuniteta. Dugotrajno oslanjanje isključivo na dvopek, rižu i banane može dovesti do pothranjenosti i manjka energije upravo onda kada je tijelu potrebno najviše snage za borbu protiv bolesti.
Što jesti umjesto stroge BRAT dijete?
Stručnjaci danas zagovaraju pristup koji se naziva “blaga dijeta”. Ona zadržava temeljne principe BRAT dijete, ali uključuje znatno širi spektar namirnica. Dvopek, tost, bijela riža i banane i dalje su temelj, no postupno im se pridružuju i drugi lako probavljivi obroci. To uključuje kuhani krumpir, kuhane mrkve, nemasne proteine poput pilećih ili purećih prsa pripremljenih na pari ili na žaru bez masnoće, kuhana jaja i običan jogurt s probioticima. Ključna je i hidratacija, pa se uz vodu preporučuju i bistre juhe, pileći ili koštani temeljac koji nadoknađuju elektrolite, nezaslađeni biljni čajevi poput onog od đumbira ili mente. Cilj je jesti manje, a češće obroke kako bi se probavni sustav postupno vratio u normalu.
Namirnice koje treba izbjegavati
Jednako važno kao znati što jesti jest i znati što izbjegavati. Određene namirnice mogu značajno pogoršati simptome poput proljeva, nadutosti i mučnine. Na crnoj listi nalaze se masna, pržena, jako začinjena i procesuirana hrana. Treba izbjegavati punomasne mliječne proizvode poput sira, vrhnja i sladoleda, iako je jogurt često prihvatljiv. Problematično je i sirovo povrće, osobito ono koje izaziva plinove, kao što su brokula, cvjetača, kupus i luk. Kiselo voće poput naranči, limuna i ananasa, kao i ono s puno sjemenki, može dodatno iritirati želudac. Na kraju, alkohol, kofein i gazirana pića trebali bi biti potpuno isključeni dok se stanje ne stabilizira.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako se većina probavnih smetnji može riješiti odmorom i prilagođenom prehranom kod kuće, postoje situacije kada je nužno potražiti liječničku pomoć. Odrasle osobe trebale bi se javiti liječniku ako proljev ne prestane nakon četiri dana, a roditelji ako kod dojenčadi i djece potraje duže od dva dana. Alarmantni simptomi koji zahtijevaju hitnu reakciju uključuju nemogućnost zadržavanja bilo kakve tekućine, povraćanje više od tri puta u danu, visoku temperaturu koja ne pada, jaku i upornu bol u trbuhu te znakove teške dehidracije poput izostanka mokrenja . Pojava krvi ili sluzi u stolici također je znak da je vrijeme za posjet liječniku, a ne za daljnje samoliječenje dvopekom i čajem. ( Ordinacija.hr )
