Prijelom lakta može značajno narušiti svakodnevni život, no pravilan program rehabilitacije je presudan za vraćanje pune snage i pokretljivosti. Nakon tjedana imobilizacije, ciljane vježbe postaju temelj oporavka, sprječavajući trajnu ukočenost i slabost mišića.
Prijelom lakta, najčešće uzrokovan traumom poput pada na ispruženu ruku, sportskom nesrećom ili prometnom nezgodom, predstavlja ozbiljnu ozljedu koja zahtijeva pažljiv proces liječenja. Lakat je izuzetno složen zglob koji spaja nadlaktičnu kost (humerus) s kostima podlaktice (radius i ulna), omogućujući nam savijanje ruke, okretanje dlana i obavljanje bezbrojnih svakodnevnih zadataka. Nakon što liječnik namjesti kost, bilo manualno ili kirurški postupkom otvorene redukcije i unutarnje fiksacije (ORIF), slijedi period imobilizacije pomoću gipsa ili udlage. Iako je mirovanje nužno za cijeljenje kosti, ono nosi značajan rizik. Dugotrajna nepokretnost može dovesti do teške ukočenosti zgloba i atrofije, odnosno propadanja mišića, što može rezultirati trajnim gubitkom pokretljivosti i funkcionalnosti ruke ako se ne adresira na vrijeme i na pravi način. Zbog toga je rana i pravilno vođena fizikalna terapija ne samo preporučljiva, već i ključna za uspješan i brz oporavak.
Snaga stiska je ključna
Proces rehabilitacije započinje vrlo rano, ponekad čak i dok je ruka još u udlazi ili gipsu, naravno, uz strogo poštivanje liječničkih uputa. U ovoj inicijalnoj fazi, cilj nije pokretati slomljeni lakat, već spriječiti slabost i ukočenost u susjednim zglobovima koji su također bili neaktivni. Fizioterapeut će vas voditi kroz vježbe za održavanje pokretljivosti ramena, ručnog zgloba i šake. To uključuje aktivno savijanje i ispravljanje ručnog zgloba, kružne pokrete zglobom u oba smjera te vježbe za jačanje stiska, poput stiskanja mekane loptice ili terapeutskog kita. Održavanje snage stiska je esencijalno jer mnogi mišići podlaktice koji kontroliraju šaku polaze upravo s područja lakta. Istraživanja potvrđuju da pacijenti koji započnu s vježbama opsega pokreta ubrzo nakon imobilizacije zahtijevaju značajno kraći period formalne terapije i postižu bolje rezultate od onih koji s vježbanjem odgađaju.
Nakon skidanja gipsa, započinje najvažnija faza oporavka u kojoj je primarni cilj vratiti puni opseg pokreta (eng. Range of Motion – ROM) u samom zglobu lakta. Zbog imobilizacije, lakat će biti izrazito krut i bolan, a pokreti ograničeni. Ključne vježbe u ovoj fazi su fleksija (savijanje) i ekstenzija (ispravljanje) lakta, te pronacija i supinacija podlaktice, odnosno rotacijski pokreti kojima okrećemo dlan prema dolje i prema gore. U početku se ove vježbe izvode pasivno, što znači da fizioterapeut ili vi sami svojom zdravom rukom pomažete ozlijeđenoj ruci da izvede pokret. Na primjer, sjedeći za stolom, zdravom rukom nježno gurate podlakticu ozlijeđene ruke kako biste je što više savili prema ramenu, zadržavajući istezanje na granici nelagode, ali ne i oštre boli. Postupno se prelazi na aktivno potpomognute i na kraju potpuno aktivne vježbe, gdje mišići ozlijeđene ruke samostalno izvode pokret, polako povećavajući opseg iz dana u dan.
Fizioterapeut će osmisliti individualizirani program vježbi prilagođen vašoj specifičnoj vrsti prijeloma i fazi oporavka
Paralelno s vraćanjem pokretljivosti, nužno je raditi na obnovi snage mišića koji su oslabili zbog neaktivnosti. Bol, oteklina i nošenje gipsa dovode do značajnog gubitka mišićne mase nadlaktice i podlaktice. Program jačanja započinje s laganim vježbama i postupno napreduje. Neke od temeljnih vježbi uključuju izometrijsko držanje laganog utega gdje napinjete mišiće bez pokreta u zglobu, pregibe za biceps uz otpor elastične trake, te vježbe za jačanje tricepsa kako biste povratili sposobnost potpunog ispravljanja ruke. Također, nastavljaju se i vježbe za jačanje stiska i podlaktice, poput rotacije podlaktice s laganim utegom ili čekićem u ruci, gdje kontroliranim pokretom jačate mišiće odgovorne za supinaciju i pronaciju. Svaka vježba se mora izvoditi pravilnom tehnikom i uz kontrolu, fokusirajući se na kvalitetu pokreta, a ne na broj ponavljanja.
Važnost stručnog vodstva i sigurne progresije
Cijeli proces rehabilitacije mora biti vođen od strane stručnjaka, odnosno fizioterapeuta. Suradnja pacijenta, fizioterapeuta i liječnika je ključna za uspjeh. Fizioterapeut će osmisliti individualizirani program vježbi prilagođen vašoj specifičnoj vrsti prijeloma i fazi oporavka. Osim vježbi, terapeut može primijeniti i druge tehnike za smanjenje boli i otekline, poput manualne terapije, masaže ožiljnog tkiva nakon operacije, primjene leda ili terapijske topline, pa čak i tehnike poput elektrostimulacije ili kratkovalne dijatermije za dubinsko grijanje tkiva. Izuzetno je važno slušati svoje tijelo; blaga bolnost ili osjećaj zatezanja tijekom vježbi su normalni, ali oštra i probadajuća bol znak je da trebate stati i prilagoditi intenzitet. Progresija mora biti postupna – povećanje opterećenja, broja ponavljanja ili težine vježbi smije se događati tek kada ste prethodnu razinu savladali bez poteškoća.
Prije svakog vježbanja obavezno je napraviti zagrijavanje kako bi se mišići pripremili za napor, a nakon vježbanja istezanje za opuštanje i smanjenje rizika od upale. Oporavak od prijeloma lakta je maraton, a ne sprint
Napredne vježbe i povratak svakodnevnim aktivnostima
Kako se snaga i pokretljivost budu vraćale, program vježbanja će uključivati naprednije i funkcionalne vježbe koje oponašaju stvarne životne situacije. Cilj je pripremiti ruku za sve izazove, od nošenja vrećica iz trgovine do povratka na posao ili sportskim aktivnostima. U ovoj fazi uvode se vježbe s većim opterećenjem, poput korištenja utega ili jačih elastičnih traka, vježbe za stabilnost ramena kao što je podizanje ruku iznad glave, te funkcionalne vježbe poput “uvrtanja ručnika”, gdje s obje ruke rotirate zarolani ručnik kako biste ojačali mišiće podlaktice i šake. Prije svakog vježbanja obavezno je napraviti zagrijavanje kako bi se mišići pripremili za napor, a nakon vježbanja istezanje za opuštanje i smanjenje rizika od upale. Oporavak od prijeloma lakta je maraton, a ne sprint. Može potrajati od nekoliko mjeseci do godinu dana, a ponekad manji gubitak krajnjeg opsega pokreta može ostati trajno. Dosljednost, strpljenje i predanost kućnom programu vježbi, čak i nakon završetka formalne fizikalne terapije, ključni su faktori koji će osigurati da povratite maksimalnu moguću funkciju i kvalitetu života. ( Ordinacija.hr )
