Saznajte kako ljubav utječe na mozak i tijelo, koje hormone pokreće, te kako preboljeti prekid i očuvati zdravlje.
Ljubav je biološka potreba, jednako važna za naše zdravlje kao voda, hrana i tjelovježba. Istraživanja pokazuju da bliski odnosi mogu smanjiti stres, poboljšati imunitet, produljiti život i pomoći tijelu da se oporavi od bolesti.
Ljubav je u mozgu, a ne samo u srcu
Iako srce često dobiva zasluge, većina „čarolije“ ljubavi događa se u mozgu. Kada osjećamo privlačnost ili naklonost, aktivira se limbički sustav – dio mozga zadužen za emocije, sjećanja i nagrađivanje. On potiče lučenje hormona koji jačaju vezu s drugima i daju nam osjećaj sigurnosti.
Zbog važnosti ljubavi za naše zdravlje, dobrobit i reprodukciju, evolucija ju nije mogla prepustiti slučaju, objašnjava biologinja Sue Carter iz Kinsey instituta za National Geographic.
Sedam ključnih „hormona ljubavi“
Oksitocin – „hormon zagrljaja“ koji potiče povezanost, povjerenje i privrženost.
Oksitocin povećava osjećaj vezanosti i predanosti drugoj osobi, kaže dr. Theresa Larkin.
Vazopresin – jača uzbuđenje i zaštitnički stav, ali može potaknuti i ljubomoru.
Oksitocin i vazopresin izvode dinamičan ples koji objašnjava prednosti i cijenu ljubavi, ističe Carter.
Dopamin – hormon nagrade koji stvara euforiju i motivira nas da budemo s voljenom osobom.
Dopamin aktivira puteve nagrade u mozgu i može izazvati osjećaj sličan euforiji koju izazivaju droge, kaže Larkin.
Testosteron i estrogen – hormoni seksualne želje.
Noradrenalin – odgovoran za „leptiriće u trbuhu“ i pojačanu energiju na početku veze.
Serotonin – njegova razina pada u ranim fazama zaljubljenosti, što može uzrokovati opsesivne misli.
Seks pozitivno utječe na stres, san, zdravlje srca i još ovih 7 zdravstvenih stanja
Zdravstvene koristi ljubavi
Bliske veze – bilo romantične ili prijateljske – dokazano:
- smanjuju stres i depresiju
- poboljšavaju san i imunitet
- smanjuju depresiju
- produžuju životni vijek
- jačaju kognitivne sposobnosti
Kada je mreža ljubavi uključena, aktivira centre nagrade u mozgu, oslobađajući hormone i prirodne opioide koji nam donose radost i pomažu tijelu da zacijeli, objašnjava neuroznanstvenica Stephanie Cacioppo sa Sveučilišta Oregon.
Zašto nas ljubav „zaslijepi“
Na početku veze noradrenalin i dopamin stvaraju snažnu euforiju, dok dijelovi mozga zaduženi za prosuđivanje rade slabije. Neuroznanstvenica Lucy Brown objašnjava:
Zbog smanjene aktivnosti tih dijelova mozga, možda ste ‘slijepi’ na partnerove mane u ranim fazama zaljubljenosti.
Što se događa kad veza pukne
Prekid ili gubitak partnera naglo prekidaju dotok hormona sreće, dok raste razina hormona stresa poput kortizola.
Prekid nas odjednom lišava neurotransmitera na koje smo navikli, baš kao što ovisnik mrzi nagli prekid droge, kaže psihijatrica Jacquie Olds.
Brown dodaje:
Mozak reagira na prekid kao na fizičku bol. Kod nekih ljudi to može uzrokovati nesanicu, promjene apetita, tjeskobu ili depresiju. U ekstremnim slučajevima, pogotovo kod osoba sa srčanim bolestima, moguć je i sindrom slomljenog srca.
Studija iz 1960-ih pokazala je da udovci u prvih šest mjeseci nakon gubitka partnera imaju 40% veći rizik od smrti u odnosu na vršnjake.
Kako se oporaviti
Mozgu i tijelu treba vremena da se prilagode na gubitak.
Možemo zauvijek osjećati bol zbog izgubljene veze, ali novi odnosi mogu pomoći u zacjeljivanju, kaže Carter.
Proces može olakšati:
- provođenje vremena s obitelji i prijateljima
- fizička bliskost (zagrljaji, dodiri)
- aktivnosti koje vas vesele
- boravak u prirodi ili druženje sa životinjama
Ljubav nije nešto bez čega možemo, zaključila je Cacioppo.
A. H.
